• Štetočine krušaka
  • 15.07.2021. 10:00

U zasadima krušaka uočene krvava vaš i lisna osa, bijeli luk može pomoći

Simptome napada krvave vaši vrlo lako se mogu prepoznati. Blizu korijena, odnosno, kalem mjesta pojavljuju se bijele vlaknaste tvorevine koje liče na vatu.

Foto: Bojan Kecman
  • 183
  • 76
  • 0

Proizvodna 2021. godina definitivno će biti zapamćena kao jedna od najtežih u uzgoju krušaka. Nakon učestalih mrazeva koji su desetkovali rod, zatim dužeg perioda praćenog nižim temperaturama i velikim količinama padavina, a što je uzrokovalo jače opadanje zametnutih plodova koji su preživjeli mraz i na kraju sušnog razdoblja, došlo je do pojave štetočina rijetko zastupljenih u zasadima pomenute voćne vrste.

Riječ je o krvavoj vaši (lat. Eriosoma lanigerum) i kruškinoj lisnoj osi (lat. Neurotoma flaviventris). Dok se lisna osa suzbija mehanički, krvava vaš može da uzrokuje veliku štetu u voćnjacima. Interesantno je da taj insekt najviše napada jabuku, ali je u ovoj sezoni primjećen u više zasada krušaka upravo zbog dužeg vremenskog intervala praćenog visokim dnevnim temperaturama, koje su idealne za njen razvoj.

Simptomi napada krvave vaši vrlo lako se mogu prepoznati. Blizu korijena, odnosno, kalem mjesta pojavljuju se bijele vlaknaste tvorevine koje liče na vatu. Uočavaju se i na granama i oko peteljki listova, na mladarima i predstavljaju prepreku upotrebi insekticida.

Na ljeto se stvaraju kolonije larvi

Zaštita hemijskim sredstvima nije laka. Najviše se koristi aktivna materija hlorpirifos uz dodatak parafinskih ulja, ali je problem što uništava i korisne insekte, odnosno, predatore krvave vaši. Pred kretanje vegetacije upotrebljava se i bakar. Štetočina podnosi niske temperature, čak do -26 stepeni. Ako se oko voćaka trava kosi trimerom, usljed oštećenja kore od trimera, u ranama često dolazi do naseljavanja štetočine, a mogu se naseliti i ostali paraziti kao što su potkornjak, staklokrilci i gljivice iz roda Gleosporium sp.

Kolonije larvi na listovima

U ljeto ženke čija su krila pokrivena bijelim vlaknima, stvaraju kolonije mladih larvi koje sisanjem sokova mogu da uzrokuju pucanje kore grana, debla i oko spojnog mjesta kalema i podloge. Na tim istim mjestima štetočina i prezimljava.

Krvava vaš ne podnosi sumpor

Najvažnije je da se redovno radi i ljetnja rezidba kako bi se efikasnije primijenili preparati za prskanje, a trebalo bi izbjegavati i pretjeranu upotrebu azotnih đubriva. Imajući u vidu da krvava vaš ne podnosi sumpor, osim onog u tekućem stanju, može da se primjeni i bijeli luk. Kilogram čenova bijelog luka koji su presječeni na pola i potopljeni u 30 litara vrele vode dovoljni su za efikasnu borbu protiv krvave vaši. Tri litra ovakve smjese dovoljna su za prskalicu zapremine 10 litara.

Prvo tretiranje obavlja se u drugoj polovini februara i još jednom do kretanja vegetacije. Potrebno je tretirati i poslije cvjetanja krušaka. Bijeli luk riješava i eriofidne grinje što znači da ne moraju da se kupuju skupi akaricidi.

Nisu neophodni insekticidi

S druge strane, kruškina lisna osa rijetko se javlja masovno u voćnjacima. Ima samo jednu generaciju u toku godine, odnosno, u junu se pojavljuju odrasle jedinke koje polažu jaja na listove. Nakon piljenja gusjenice upredaju lišće s kojim se hrane do kraja svog razvića.

Nakon piljenja gusjenica, dolazi do upredanja lišća

U unutrašnjosti ostaje njihov izmet. Pred kraj ljeta gusjenice se spuštaju u zemlju gdje prezimljavaju do narednog proljeća. Uništavanje insekticidima nije neophodno ako nema mnogo upredenog lišća i u tom slučaju vrši se mehaničko uklanjanje. Ako ih ima mnogo koriste se preparati koji djeluju parama.


Fotoprilog


Tagovi

Štetočine krušaka Zasad krušaka Krvava vaš Kruškina lisna osa Ljetna rezidba Upotreba bakra Upredanje lišća Akaricidi


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Za pripremanje slanine najbolje je uzeti meso svinje koja je teška od 120-145 kilograma. Od nje se najlakše vadi mast, odvaja slanina, peka, vrat, but, kaže Vladimir Đukić, mesar iz Banjaluke. Koji je njegov recept, čitajte sutra!