Rezidbu debljih grana obavljajte ručnim testerama ili motornim pilama u koje, umjesto mašinskog, sipate jestivo ulje. Na taj način neće doći do sušenja na mjestu reza.
Obnavljanje prije svega starijih stabala, zahtjevan je posao koji traži ne samo znanje, već i upotrebu velikih voćarskih makaza, ručne testere i motorne pile.
Zasadi šljiva na kojima duži vremenski period nije urađena rezidba, koja su zarasla u šiblje, oko kojih rastu izdanci iz adventivnog korijenja i na čijim granama su gljive, mahovine i lišajevi, moraju da se pažljivo orežu.
Prva misao koja vam mora biti na pameti jeste da oslobodite unutrašnjost krošnje. Šljiva se uzgaja u obliku vitkog vretena, vaze i piramidalne krošnje. Međutim, voćke koje dugo nisu podmlađivane rastu divlje i zato se prvo oslobađaju viška grana, odnosno, uklanjanju se vodopije koje rastu u unutrašnjost. Ako su stare nekoliko godina, one će na sebi imati i plodova, ali na uštrb ostalih dijelova krošnje.
Uz to, neće biti dovoljno svjetlosti i doći će do slabijeg formiranja cvjetova i plodova na ostalim granama. Kada se oslobodimo na primjer tri debele vodopije, plodovi koji će se formirati na ostalim granama, biće mnogo krupniji.
Takođe, nemojte zaboraviti da su šljive na našim područjima kalemljene na džanariku i da, ako nema rezidbe, rastu u visinu i širinu, sa dosta granja. Zato, nemojte da štedite stabla, već režite sve grane koje zasjenjuju unutrašnjost krošnje. Ostavite rod na onim kraćim, bočnim i na grančicama. Nikako ne ostavljajte patrljke. Tačnije, sve se režu do osnove, bilo da su deblje i starije ili da su mlađe i tanje. Vremenom može doći do sušenja patrljka i cijelog stabla.
Isto tako, orezuju se grane koje se preklapaju sa onima na stablima iz susjednih redova kako bi se stvorio prolaz za mehanizaciju, odnosno, atomizer prilikom tretmana drveća sredstvima za zaštitu ili prihranu. Svi debeli i tanji izdanci koji rastu iz zemlje i oko stabla, uklanjaju se do osnove. Ova aktivnost trebalo bi da se ponovi i tokom ljeta jer će doći do naglog rasta onih novih, naročito ako bude kišno proljeće i ljeto. I ljetnja rezidba ostatka stabla obavezna je mjera jer ukoliko izostane, na mjestu rezova doći će do rasta velikog broja mladara od kojih se većina uklanja tokom ljetnih mjeseci kako ne bi na kraju godine dobili skoro istu situaciju, odnosno, mnogo vodopija koje rastu u unutrašnjost. I u tom slučaju došlo bi do slabije diferencijacije roda za narednu sezonu jer vodopije za sebe uzimaju mnogo hranjiva.
Tokom zime i rano u proljeće sastružite četkom lišajeve i mahovinu sa grana i debla ili ih tretirajte krečom koji jedino pomaže u takvim situacijama. Oni jesu pokazatelji čiste životne sredine, međutim uzimaju hranjiva stablu i na kraju dovode do njegovog sušenja. Kraće grane, deblje ili tanje, suše se na deblu i to vrlo ružno izgleda kada se gleda, a dovešće, vremenom i do njegovog cjelokupnog sušenja. Pokazatelj toga su gljive koje se formiraju na suhim granama, a one ukazuju i na to da su drvo zahvatile bolesti, najčešće od strane bakterija iz roda Pseudomonas sp.
Rezidbu debljih grana obavljajte ručnim testerama ili motornim pilama u koje, umjesto mašinskog, sipate jestivo ulje. Na taj način neće doći do sušenja na mjestu reza jer jestivo ulje ne zagađuje unutrašnjost debla. Ipak, za svaki slučaj jače rezove premažite kalemarskim voskom, krečom ili bakrom.
Kako ste obnovili stara stabla šljiva, na sličan način, možete da orežete i obnovite starije zasade jabuka i krušaka.
Tagovi
Autor