U malinjacima fali radnika koji su skupi pa pola zarade ode na nadnice berača

Na semberskim oranicama desetljećima su se smjenjivali kukuruz i pšenica. No, zadnjih su godina ondje podignuti zasadi malina čija je berba u tijeku. Oko 20 poljoprivrednika iz ovog kraja se opredjelilo za proizvodnju ovog voća, i to na njivama gdje druge kulture nisu mogle uspijevati. Uspjeli su podić kvalitetne zasade. Kažu da je zemlja pogodna i uz sav uloženi trud, primjenjene agrotehničke mjere, savjete stručnjaka, vjeruju da će proizvodnja malina biti uspješna, navodi Srpska info. 

Berba malina pri kraju, treba ispratiti i rod u Poljskoj koji će diktirati cijenu

Jovo Milić iz Vršana zasadio je 7,5 hiljada sadnica na 5,5 dunuma i ove godine očekuje pun rod. "Prošle godine smo imali prvi rod. Imali smo tonu po dunumu, odnosno ukupno 5,5 tona. To pokazuje da malina može da uspijeva kod nas, zbog čega ove godine očekujem najmanje sedam do osam tona maline", priča Milić i dodaje da i ako cijena bude bar malo bolja od prošlogodišnje trud će se isplatiti.

Pomoći može jedino siguran otkup

"Ove godine nam je i država obećala premiju od 15 posto od cijene, pa se nadamo oko 40 pfeninga po kilogramu. Očekujemo da tako investiciju potpuno pokrijemo i da zaradimo", kaže Milić te navodi da jedini problem koji imaju je skupa radna snaga. Kaže da skoro pola zarade od malina ode na berače, koje su plaćali marku po kilogramu dok je otkupna cijena malina bila dvije KM. Naglašava da im u tome jedino može pomoći siguran otkup maline, jer ona ne može čekati. "Čim se ubere mora se isporučiti i držati u adekvatnim uslovima. Ovako znamo da imamo kupca i niko ne može da nas ucjenjuje", zaključuje Jovo.

Umjesto lješnika zasadio malinu

Iako još nisu prodali prošlogodišnju malinu, organizator proizvodnje, kompanija "Dule" iz Dragaljevca preuzet će i ovogodišnji rod. Očekuju da će malinu prodati u Zapadnu Evropu.

"Otkupit ćemo od 100 do 200 tona od malinara iz Semberije i nešto sa Majevice", kaže Miodrag Stevanović, rukovodilac hladnjače. I na području susjednih opština Ugljevika i Lopara sve više je onih koji se opredjeljuju za proizvodnju malina. Tako su prošle godine Slobodan i Svjetlana Stojanović u Suvom Polju kod Ugljevika zasadili dva dunuma maline i očekuju oko dvije tone roda.

Uništavaju se maline širom BiH: Kose ih trimerom, prave rakiju, rupe za bacanje, puštaju krave u voćnjake

"Moja porodica tradicionalno se bavi voćarstvom. Imamo šljivik na četiri dunuma. Najprije sam želio da na ovoj parceli zasadim lješnik, ali sam se nakon razgovora sa stručnjacima opredjelio za malinu. Imamo i prijatelje u Srbiji koji se time bave već desetljećima, pa su nam i njihovi savjeti bili dragocjeni", priča Slobodan koji kaže da uzgaja organsku malinu, bez upotrebe pesticida i za zaštitu najviše koristi koprivu i kao prihranu, pelin i sodu bikarbonu. Navodi da je potrebno uložiti više od 1.500 KM po dunumu, primjenjivati agrotehniku i imati sisteme za navodnjavanje.

"Teško je naći radnu snagu za branje malina, kao i obezbjediti siguran plasman. Smatramo i da bi u odnosu na uložen trud i cijena trebalo da bude veća jer ima perspektive da ova grana voćarstva uspije u podmajevičkom kraju", ističe Slobodan, koji je magistar ekonomije.

Nedefinisana cijena

Otkupna cijena malina još uvijek nije definisana na tržištu. Očekuje se da bi mogla biti 2,5 KM. S obzirom na to da je malina dobro rodila, povećano je interesovanje mještana za ovu proizvodnju, a uz siguran otkup i veće podsticaje, na ovom području uskoro se mogu očekivati novi zasadi maline.