Treba li namotavati protivgradne mreže ili ne?

Visoke temperature u toku jeseni, pa i većim dijelom zime, dovode do sve ranije pojave retrovegetacije, naročito u voćnjacima u kojima je list opao prije ili neposredno nakon berbe plodova.

Da li protivgradna mreža pomaže u zaštiti voćaka od niskih temperatura ili je obavezno namotavanje prije snijega, pitanje je oko kojeg se ovih dana dvoume voćari. Pojedini se odlučuju samo za raskopčavanje, ne za namotavanje prije zime.

Problem su niske temperature tokom zime

Dolazi do novog listanja i cvjetanja i stabla iscrpljena ulaze u zimu, što može da bude opasno, naročito u slučaju dužih perioda sa temperaturama nižim od -10 stepeni.

Ostavljanje mreže iznad voćaka u jesen, u slučaju da se ne namotava na sajlu iznad stabala, ne pomaže mnogo u slučaju ako nema padavina, odnosno, ako nastupi period sa nižim temperaturama, jer mreža može da povisi temperaturu za najviše jedan i po stepen i neminovno dolazi do smrzavanja formiranih plodića.

Snijeg kao izolator

Više efekta će biti ako padne snijeg jer će se on zadržati na mreži i služiće kao izolator granama ispod mreže. Što više snijega, to bolje. Efekat je još bolji u proljeće, u slučaju jačih proljećnih mrazeva tokom cvjetanja i formiranja plodića, sve do prvih dana maja, kada prestaje opasnost od oštećenja plodića.

Ovo je česta pojava, naročito u Italiji, gdje se voćari na taj način bore protiv mrazeva.

Jeste da, zbog snijega, ispod mreže može doći do oštećenja grana, pupoljaka, a na proljeće i cvjetova i plodića, ali su to prihvatljivi gubici.

Ostale metode borbe protiv mrazeva sve su manje efikasne jer temperature često padnu i ispod -5 stepeni, više jutara ili prije ponoći pa sve do ranih jutarnjih časova. Paljenje grana ili guma ne daje rezultate, dok paljenje bala sijena može da pomogne do -4 stepena, ali je problem naći bale. Naravno, najbolje je orošavati voće, ali to malo koji voćar može da priušti. 

Jaki vjetrovi najveća prepreka

Ipak, najveći problem ostavljanju mreže nenamotanom u voćnjaku, predstavljaju jaki vjetrovi. Zbog njih se, ipak, preporučuje namotavanje mreže i njeno vezanje na sajle pomoću lančića.

Naime, jaki vjetrovi dostižu brzinu više od 100 kilometara na čas što dovodi do upetljavanja mreže iznad sajli i vrlo teškog raspetljavanja na proljeće. Tada su oštećenja grana, pupoljaka i plodića mnogo veća.

I nedostatak radne snage jedan je od razloga što neki voćari samo raskopčavaju protivgradnu mrežu. Ovo je problem koji će biti sve više izražen narednih godina, pogotovo ako je riječ o više hektara pokrivenih mrežom i ako je onemogućen rad s traktorima koji na sebi imaju platformu, na koju se penju radnici koji namotavaju mrežu.