Svi znamo da je ukusna, ali znate li zašto je dobro jesti breskve?

Breskva, Prunus persica, je koštičava voćna vrsta koja pripada porodici ruža Rosaceae. Porijeklo vodi iz Kine, a u Evropu je stigla preko Perzije, današnjeg Irana, te je dio latinskog imena tako i dobio naziv. U naše su ih krajeve donijeli Rimljani u III i IV vijeku prenijevši ih od Grka, a oni od Perzijanaca. Dugo vremena se plod ove voćne vrste nazivao "perzijska jabuka". Najveći proizvođač u svijetu je Kina, zatim slijedi Španija, Italija pa Sjedinjene Američke Drave.

Proizvodnja breskve manje je zastupljena plantažno u Bosni, osim u Lijevče polju i Majevici, ali po koje stablo ima skoro u svakom dvorištu. Više je zastupljena u našim južnim krajevima u Hercegovini. Uzgajaju se uglavnom stone sorte za svježu upotrebu, a prinos značajno varira iz godine u godinu zavisno o vremenskim uslovima naročito proljetnim mrazevima i dužini sušnog perioda.

Glavni izazovi u uzgoju su:

• kasni mrazevi (mraz u proljeće znatno ošteti cvjetove i umanji rod)
• bolesti i štetočine (potrebno je redovno i preventivno primjenjivati kompletnu zaštitu od štetnih insekata i naročito od patogena koji izazivaju oboljenje kovrdžavosti lista breskve (Taphrina deformans) i sušenje grančica (Monilia laxa).

Kovrdžavost breskve prisutna u svakom dvorištu: Suzbija se isključivo preventivno

Teško ju je očuvati na okućnici zdravom, pa je mnogi uklone nakon višegodišnje borbe.

Guliti ili ne?

U ljetnim mjesecima u borbi sa visokim temperaturama, koje iscrpljuju organizam, pored drugog sočnog voća nezamjenjiva je i breskva. Osim što djeluje osvježavajuće ima brojne zdravstvene prednosti zahvaljujući bogatim nutritivnim osobinama koje posjeduje. Iznimno su bogate vitaminima i lako probavljive, ali i zasitne te nas preventivno štite od raznih oboljenja. Zovu je kraljicom plaže zbog lakog konzumiranja.

Magistar prehrambene tehnologije i akademski specijalista nutricionizma, Alma Milak, navodi kako je jedno od čestih pitanja da li breskvu treba guliti pri konzumaciji, ili ipak ne. Odgovor se, kako kaže, ogleda u činjenici da je ogromna količina prerađene hrane deficitarna vlaknima što narušava vašu crijevnu floru.

"Breskve mogu doprinijeti zdravoj probavi, jer jedna voćka srednje veličine sadrži oko 2,4 grama vlakana, od čega je otprilike polovina rastvorljiva vlakna, dok je druga polovina nerastvorljiva. Nerastvorljiva vlakna dodaju volumen vašoj stolici i pomažu u kretanju hrane kroz crijeva, smanjujući vjerovatnoću zatvora. Tako da, dobro je operite mlakom vodom i prijatno", pojašnjava Milak.

Odličan je izbor za ljetnu prehranu jer se lako kombinuje sa mnogim namirnicama pa je na jelovniku svakodnevno. Breskva je relativno niskokalorično tropsko voće koje sadrži vitamine C, A, B skupine i minerale K, P, Mg i druge.

100 g svježe breskve sadrži oko:

• energija - 40 kalorija
• voda - 89 g
• ugljeno-hidrati - 9,5 g
• prirodni šećeri - 8 g
• vlakna - 1,5 g
• proteini - 0,9 g
• masti - 0,3 g
• kalijum - 190 mg
• magnezijum - 10 mg
• fosfor - 22 mg
• vitamin C - 6-7 mg
• vitamin A - 16 mg

Njen značaj se ogleda u tome što hidratizira organizam jer sadrži mnogo vode. Vlakna pomažu varenju i radu crijeva. Kalijum doprinosi normalnoj funkciji mišića i nervnog sistema. Vitamin C i antioksidansi štite ćelije od oksidativnog stresa. Ima malo kalorija pa je pogodna i kao voće u ishrani kod kontrole tjelesne težine, prirodni šećeri daju energiju.

Saveznik u prevenciji očnih oboljenja

Konzumiranjem jedne breskve dnevno unosi se oko 20% preporučene dnevne doze vitamina C jednog od najmoćnijeg zaštitnika imunološkog sistema. Breskve mogu biti moćni saveznici u prevenciji katarakte kao i drugih očnih oboljenja, ujedno ojačavaju kapilare te preventivno djeluju na pojavu malignih oboljenja.

S obzirom da obiluju kalijumom i vodom mogu pomoći u borbi protiv bubrežnog kamenca.

Najviše se koriste u međuobroku kao užina u svježem stanju samostalno, ali se mogu pripremati na razne načine. Dodatak su voćnim salatama, sladoledu, jogurtu, smutiju, voćnim koktelima, kolačima, ali ima i novih slučajeva grilanja na roštilju, ipak priznat ćete da su najslađe i najdraže svježe zbog svog jedinstvenog umjereno slatkog i kiselog ukusa.

^{*Naslovna fotografija: Alma Malik/Danijela Plavšić}

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor