Šupljikavost lišća: Patogen preživljava u pukotinama grana i pupoljaka

Gljivica Stigmina (Clasterosporium) carpophila napada koštičave vrste voća (trešnja, višnja, šljiva, breskva, kajsija). Simptomi napada se javljaju na listu, pupoljcima, mladarima i plodu, navodi stručnjak za zaštitu bilja Poljoservisa Knjaževac Živorad Jovanović.

Na listu se pojave crvenkaste pjege sa tamno smeđim rubom i klorotičnom aureolom. Tkivo unutar pjega odumire i ispada, pa list dobija rupičast izgled. Broj pjega na jednom može biti čak do nekoliko desetina i u tom slučaju ono opada. Kod oštećenih je smanjena fotosinteza. Ako se zaraza proširi na lisnu dršku, dolazi do prijevremenog opadanja lišća.

Na plodu kod višnje i trešnje gljivica prodire sve do koštice i dovodi do truljenja ploda. Kod kajsije i breskve pjege su crvene boje. Kasnije plodovi dobivaju kraste i bradavice tamno crvene boje. Ispod pjega se formira plutani sloj kojim se spriječava prodiranje patogena. Veličina plodova se ne smanjuje, ali se gubi tržišna vrijednost, ističe Jovanović.

Tretman sredstvima na bazi bakra

Na mladarima se javljaju pjege kao i na listu. Iz pjega na mladarima i pupoljcima se stvaraju rak rane sa smolom. Patogen prezimljava u pukotinama na granama i pupoljcima. U proljeće, poslije produženog vlažnog vremena dolazi do klijanja spora i zaražavanja lišća i mladara. Optimalne temperature za širenje zaraze su od 15 do 27ºC.

Kod suzbijanja prouzrokovača šupljikavosti lišća najbitniji period je jesen i proljeće. Kada opadne više od 70 posto lišća, zasade tretirati bakarnim sredstvima: aktivne materije bakar oksiklorid ili bakar hidroksid ili bakar oksid, savjetuje knjaževački stručnjak.

Kako spriječiti šupljikavost lista šljive?

Kako smo ranije pisali, u jako kišovitoj godini bolest je teško u potpunosti zaustaviti, isključivo ako se uselila u zasad, jer je tada njen infektivni potencijal visok. Treba nastojati prskanja obaviti pred kišu ili ako dopusti vrijeme u početku kiše.