Staniša Dragičević prošlu godinu posmatrao kao prirodnu nepogodu - nije odustao od malina

I u ruđanskom kraju ovih dana u toku je kampanja berbe malina. Ova opština je prva u istočnom dijelu Republike Srpske i BiH počela sa sadnjom ovog jagodičastog voća tako da malinari imaju iskustva u uzgoju, ali i preradi.

U opštini Rudo pod ovom kulturom je 50 hektara najboljeg zemljišta, a kao dodatnim zanimanjem proizvodnjom se bavi više od 300 poljoprivrednih proizvođača.

Pomoć porodice pojeftinuje proizvodnju 

Malo je falilo da prošla godina bude prekretnica u višegodišnjem uzgoju maline na području ove i susjednih opština. Izuzetno niska otkupna cijena po kilogramu, kašnjenje u isplati malinarima od hladnjača naveli su mnoge da iskriče svoje malinjake.

Jedan od onih upornijih, koji je tu godinu posmatrao kao prirodnu nepogodu koja mora proći je malinar Staniša Dragičević.

"Mojim zasadima na dva hektara je druga godina i očekujem dobar rod. Važno je da sam radio po savjetima stručnjaka i nisam pretjerivao ni u primjeni agrotehničkih mjera. Malinjak je na obali Lima tako da smo imali dovoljno vode kad je malini najpotrebnija. Berbu obavlja moja porodica uz pomoć sestara, zetova i njihove djece što pojeftinjuje proizvodnju", kaže ovaj malinar.

Akontativna cijena u hladnjačama  iznosi 1 konvertibilnu marku

U ruđanskoj opštini malinari ubranu malinu predaju u Zemljoradničku zadrugu "Uvac".

"U hladnjču je dosad smješteno 120 tona ovog jagodičastog voća, a očekujemo da će se cifra popeti na 250 tona koliko su naši kapaciteti. I mi kao i ostali isplaćujemo proizvođačima akontativnu cijenu od jedne konvertibilne marke po kilogramu", kaže direktor Zadruge Nenad Ljubojević.

Nenad Ljubojević: Prerada malina je ključ opstanka malinara

Ekspanziju malinarstva u poslednje četiri godine doživjela je opština Višegrad.  Vladiša Jošilović iz sela Blaca  je bio među prvim koji su njivu gdje se decenijama sijao kukuruz i pšenica pretvorio u malinjak.

"Bio je to u početku unosan posao. Cijena maline je bila 3,80, pa 2,50, zatim 1,90 pa je prošle godine spala na 1,40KM. Mnogi su se razočarali i iskrčili već oformljene malinjake ili su ih smanjili tako da čanovi porodice skidaju rod i da se ne povećavaju troškovi", kaže Jošilović.

On dodaje da je sadašnja situacija u malinjacima višegradskog kraja mnogo drugačija jer malina slabije rađa, a mnogi malinari su zbog niske cijene ovog ukusnog ploda, odustali od gajenja ove kulture.

Višegradski malinari maline predaju u hladnjače u svom gradu, ali i okolnim, a Boško Đerić, vlasnik hladnjače iz Višegrada je jedini koji je prošle godine odmah isplatio cijenu za sve predate maline. Slična je situacija i u opštini Foča gdje se uzgojem maline bavi više od 200 proizvođača. Njom je zasađeno 64 hektara zemljišta. I u Čajniču postoji manja hladnjača koja otkupljuje malinu koju proizvodi 160 malinara. Malinare je obradovala vijest da je Kompanija "Herbos natura" iz Sarajeva, jedan od najvećih otkupljivača u biH objavila da cijena ploda marke vilamet i miker neće biti otkupljivana ispod 2,5 KM.

Objavljena minimalna otkupna cijena malina u BiH za 2019. Hoće ići gore?

Proizvođači kažu da je to ipak isplatljiva cijena bez neke velike zarade.

Mladi masnovno odlaze u berbe

Cijena maline u BiH zavisi i od cijena ovog jagodičstog voća u Srbiji, posebno u Arilju, koje je pioniri u proizvodnji, a tamošnji hladnjčari diktiraju i utiču na  formiranje naknade.

Cijenu maline određuju stranci - malinari se ne vesele sve dok se ne završi otkup

Mnogi nezaposleni Višegrađani i Ruđani, posebno djevojke i mladići, godinama džeparac zarađuju na malinjacima u okolini Arilja i Požege radeći kod istih porodica u nadnicu ili po ubranom kilogramu.

"Idem u maline", čulo se doskora na višegradskim ulicama, koje su ovih dana skoro puste, što se mladih tiče.