Šta ako je divljač oštetila voćke? Koje mjere poduzeti?

Poslije zime na voćnim stablima možemo vidjeti oštećenja od divljih životinja. Miševi, pacovi, zečevi, vjeverice, dabrovi, divlje svinje, ptice, srne često oštećuju pupoljke, mlade grane, koru, korijenje.

Štete su najopasnije za mlade sadnice i mogu izazvati njihovo propadanje. Njihova nježna kora i sočno tkivo su privlačne životinjama, a predstavljaju lako dostupnu hranu.

Zečevi se hrane korom i mogu potpuno ogoliti stablo. Najveći problem je ako ju prstenasto unište. Miševi oštećuju korijenje, koru, korijenov vrat, posebno kod mladih sadnica.

Preventivne mjere

Kako bi zaštiti stabla, provode se razne preventivne mjere. Najveća aktivnost glodara je tokom proljeća.

Stoga se okolo debla postavljaju mreže ili drugi materijali koji sprečavaju divlje životinje da dođu do njih. Malč se uklanja od osnove drveta ili grma. Koriste se razni repelenti koji imaju neprijatan miris za životinje. Podižu se ograde oko voćnjaka.

Spašavanje oštećenih voćaka

Nastala oštećenja je potrebno što prije sanirati. Za manje rane, poslije čišćenja, koristi se voćarski vosak, smole i razni premazi koji ubrzavaju zarastanje. Često se koriste i prirodna sredstva koja možete sami pripremiti.

Premaz od gline se dobije kada se glina rastvori u malo vode i pomiješa sa stajnjakom.

Glina kao osnova za voćarske premaze

Odnos gline i stajnjaka je 6:4. Voda se dodaje u količini koja je potrebna da se napravi pasta. Sve se dobro izmiješa. Dobiveni premaz se na rane nanosi u sloju debljine 3 cm, a zatim se zamota pamučnom ili lanenom krpom. To će spriječiti da ga kiša ispere. Drugi sloj premaza se stavlja preko krpe. Ostaje na oštećenom mjestu jednu godinu, a zatim se uklanja pomoću četke i vode. Za to vrijeme treba da se formira nova kora.

Šta sa većim ranama?

Kada su rane veće i ozbiljnije ponekad je potrebno napraviti kalemljenje na most. Velike rane se očiste i dezinfikuju jedan postotnim bakarnim sulfatom ili drugim namjenskim sredstvima. Premošćavanje se obavlja pomoću ljetorasta koji za 5 cm premašuju ranu. Iznad i ispod se u prave rezovi u formi slova T u koje se ubacuju reznice sa zakošenim krajevima. Njihov broj varira od veličine oštećenog područja. Tokom vremena oni će srasti za deblo i preuzeti njegovu funkciju na mjestu oštećenja. Iskusni voćari koriste tehniku presađivanja kore na ranu. Kora se uzima s grane koju odsiječemo u rezidbi.

Sitni glodari mogu oštetiti korijen i zbog toga propada cijela voćka. U slučaju da je ostalo do 20 posto korijena, pokušava se tokom proljeća intenzivirati njegov rast. Obavlja se lagano podrivanje i dodavanje stimulatora, đubriva bogata fosforom koji potiče rast korijena i ukorjenjivanje. Može se dodati i pepeo drveta. Zemlja se dobro pritisne kako bi voćka imala što bolji oslonac. Obavi se jača rezidba krošnje, postavlja kolac uz stablo i priveže. Što je stablo mlađe, veća je mogućnost da preživi.