S obzirom na to da nismo robovali tradicijom, našim poljoprivrednicima je uzgoj maslina nov, ali i nepoznat, te u svom radu koriste najbolja iskustva iz agronomske struke, ali i iskustva proizvođača iz okruženja.
U okviru znanstveno - stručnog skupa o maslinarstvu i uljarstvu koji se održao u sklopu ovogodišnjeg Noćnjaka, upoznali smo Mariju Prilić, dipl.ing. s kojom smo razgovarali o maslinarstvu i kakvoći maslinovog ulja Hercegovine. Maslinarstvo u Hercegovini je, tvrdi ona, nedovoljno obrađena i istražena tema.
“Kada govorimo o kronologiji maslinarstva u BiH, nužno je istaknuti da smo tijekom 2009.godine imali tek 128 ha pod maslinicima, dok smo se nakon koncesijske dodjele zemljišta, a zahvaljujući poticajima u poljoprivredi, proširili na 300 ha", kaže.
Govoreći o primarnim sortama maslina u Hercegovini, svakako je nužno, kaže, posebno istaknuti Oblicu koja zauzima 50% ukupnih površina, Leccino u čijem je "vlasništvu" 20% površina, Istarska bjelica s isto toliko (20%), dok 10% čine ostale sorte.
"Na žalost, sorta krvavica je i dalje nedovoljno rasprostranjena kod rasadničara, što nije dobro jer s obzirom na iskustva koja imamo, a koja smo dobili na temelju istraživanja, ona može i treba naći svoje mjesto u maslinarstvu Hercegovine. Diči se dobrim osobinama, a poglavito kada govorimo o niskim temperaturama i hercegovačko - uzgojnom području kao rubnom području za uzgoj maslina", naglašava.
S obzirom na to da nismo robovali tradicijom, dodaje, našim poljoprivrednicima je uzgoj maslina nov, ali i nepoznat, te u svom radu koriste najbolja iskustva iz agronomske struke, ali i iskustva proizvođača iz okruženja.
"Trendovi kvalitete ulja su u porastu, kako u fizikalno kemijskim svojstvima, tako i u organoleptičkim. U prilog tome, maslinovo ulje iz Hercegovine 2010. se našlo u svjetskom vodiču maslinovog ulja, Flos Olei. Također, drago mi je reći da naši maslinari sudjeluju na svim manifestacijama i promocijama maslinovog ulja, u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Italiji gdje konstantno bilježe dobre rezultate", priča Marija Prilić.
Maslinarstvo Hercegovine, dakle, razvija se bez utjecaja tradicijskog nasljeđa kada govorimo o tehnologiji prerade, no diči se u ovo vrijeme s tri moderne i dobro opremljene uljare. Hvale se tako Uljarom Mikulić čiji su kapaciteti 3.200 kg/satu, a koja se nalazi na području Ljubuškog, Uljarom Ramljak s kapacitetom od 500 kg/satu koja se nalazi u Općini Čapljini i Uljarom Hercegovački Plodovi Mediterana čiji je kapacitet 80 kg/satu, a koja je smještena u Općini Stolac.
Tagovi
Autorica
