• Smola
  • 21.05.2021. 10:00

Smola na voću je odgovor biljke na stresne uslove, najčešće na Moniliu!

Mjere borbe protiv smole ogledaju se prije svega, u krečenju stabala ali ne u rano proljeće, kada počne vegetacija, odnosno, da kolaju sokovi već na jesen, najbolje od novembra mjeseca.

Foto: Depositphotos/Viktoral
  • 188
  • 97
  • 0

Smola na stablima najčešće se pojavljuje na koštičavim voćnim vrstama. Tačnije na šljivama, breskvama i kajsijama. Osnovni uzroci za njenu pojavu su bolesti, pretjerano đubrenje azotom i niske temperature.

Ubrzo nakon curenja smola će da se stvrdne na stablu, a predstavlja odgovor biljaka na stresne uslove. Najčešće oboljenje zbog kojeg dolazi do javljanja je Monilia laxa usljed čega nastupa sušenje cvjetova i grana, prerano otpadanje lišća, a time i iscrpljivanje stabla.

Ne koristiti mnogo Uree

Previše azotnih hranjiva, naročito uree, prije i tokom razvića, uzrokuje bujan rast stabla koje nepripremljeno ulazi u zimu i izmrzava u slučaju dugotrajnih niskih temperatura. Proizvođači griješe jer često znaju bacati KAN đubrivo oko voćaka, čak i po četiri puta u toku vegetacijskog perioda, što nije dobra mjera.

Voćka, bilo da je koštičava ili jabučasta vrsta u pitanju, će biti suviše bujna i neće biti adekvatno pripremljena za zimu. Osim toga, doćiće do pojačanog napada insekata, što je naročito izraženo kod krušaka. U ovom slučaju kruškina buva obožava višak azota.

Nakon rezova, rane premazati kalemarskim voskom (Foto: B. Kecman)

Oprez prilikom rezidbe !

Posljedice klimatskih promjena sve više se osjećaju i vide na voću. Zbog česte smjene viših i nižih temperatura dolazi do skupljanja kore stabla (kad su niže vrijednosti) i širenja (u slučaju viših temperatura). Naposljetku kora puca što oslobađa put ulasku patogena. Bakterije iz roda Pseudomonas najviše vole takvu sredinu, a oslabljena voćka podložna je i napadu drvenara koji, inače ne napada zdrava stabla.

Smola se zna pojaviti i ako je rezidba bila jača, naročito na većim rezovima, odnosno, debljim granama. Nakon takvih rezova, koji se nekada obavljaju i motornom testerom, poželjno je premazati rane kalemarskim voskom.

Krečenje drveća kao osnovni vid borbe

Mjere borbe protiv smole ogledaju se prije svega, u krečenju stabala ali ne u rano proljeće, kada počne vegetacija, odnosno, da kolaju sokovi već na jesen, najbolje od novembra mjeseca. Oštećeno tkivo skida se do zdravog i premazuje smjesom kreča i soli. Može se dodati i bakar.

Bez obzira što se ponekad čini da nema nade za drvo jer kora debla izgleda previše suva - oporavak je moguć zato što biljka funkcioniše čak i ako je malo provodnih sudova debla u funkciji. Ako su jesen i zima sa mnogo padavina može se desiti da je krečenje potrebno ponoviti. To se najčešće dešava u februaru.


Tagovi

Pojava smole Smola na voću Krečenje stabala Đubrenje ureom Azotna đubriva Rezidba stabala Pucanje kore Kalemarski vosak


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.