Smokva sve popularnija u kontinentalnim krajevima, kako je štititi?

Smokva je voćka koja se sve više sadi i u kontinentalnim krajevima. Klimatske promjene praćene toplijim ljetima i sve slabijim zimama, omogućavaju širenje ove voćne vrste koja nije teška za uzgoj. Iako se, za sada, sadi na okućnicama, osim u Hercegovini gdje su počeli da niču zasadi, smokva će, sasvim sigurno, biti kultura koja će biti više zastupljena i u unutrašnjosti Bosne i Hercegovine.

Više berbi

Njena prednost je što rađa u kontinuitetu nekoliko mjeseci, tj. od juna do oktobra. Prošle i ove godine bile su četiri berbe sa istog stabla. Ovo je jedan od glavnih razloga zašto se smokva sve više sadi i postaje omiljena kod stanovništva. Da se ne govori o blagodatima za zdravlje ljudi jer sadrži A, B, C, D vitamin, kalijum, kalcijum, fosfor, magnezijum itd.

Iako počinje relativno kasno da rađa, tj.od pete godine, prinos može da iznosi od 10 do 13 tona po hektaru, ako se primjenjuju sve pomotehničke mjere. Plod se bere sa peteljkom zbog iritirajuće prirode smokvinog mlijeka iz peteljki i listova.

Inače, smokva podnosi temperature do -15^oC. Đubrenje se obavlja sa pregorjelim stajnjakom, NPK đubrivom i KAN-om. Naravno, u različitim fazama rasta biljaka.

Rđa najveći problem

Što se tiče zaštite, ona nije komplikovana. Nekoliko tretmana tokom vegetacije, najviše pet, može da obezbijedi adekvatnu zaštitu od bolesti i štetočina. Od bolesti najviše je napada smokvina rđa, Cerotelium fici. Na licu i naličju listova stvaraju se smeđe tačkice koje se šire i, na kraju, dolazi do žućenja i opadanja listova.

Kao i kod ostalih voćaka, stablo koje u zimu ulazi sa ranije opalim lišćem, slabije je otporno na niske zimske temperature.

Od insekata, najviše je napadaju sredozemna voćna muha, Ceratitis capitata, azijska voćna mušica, Drosophila suzukii, smokvin potkornjak, Hypoborus ficus i crna smokvina muha, Silba adipata. Tu su i stjenice koje će biti još veći problem za sve voćne vrste u našim krajevima, a smokvu naročito voli i japanski pivac, Popillia japonica.

Može organska zaštita

Mjere zaštite od insekata i bolesti nisu komplikovane, ako se ne želi koristiti hemija. Smokva je pogodna za organsku zaštitu. Protiv insekata dovoljno je prskati stabla sirćetom s devet odsto alkohola, ljutim začinima kao što su čili paprika, mljeveni biber, bijeli i crveni luk, cimet itd.

Za bolesti, pomažu nekuvano domaće mlijeko i voda u kojoj su nekoliko dana potopljeni gavez, kopriva, maslačak, crvena djetelina, uz dodatak domaćeg sapuna ili tečnog sapuna, radi boljeg prianjanja na površinu listova I grana, kao i slabijeg ispiranja.