Smokva - neiskorišteni resurs rajskog voća

Mediteranska klima idealna je za uzgoj smokve u hercegovačkom kraju. Međutim u ovom kraju rijetko tko se bavi uzgojem ove biljke. Smokve, umjesto da se sade plantažno, tako većinom rastu pokraj puta i u dnu bašte.

Postoje podaci da je na ovom području zasađeno oko 30 hektara smokve što je s obzirom na površinu zanemarivo. Međutim ovdje nema industrijske proizvodnje ove biljke, te nema organiziranog tržišta za otkup smokava. Također, država je zakazala kad je u pitanju uzgoj ove biljke, tako da nema ni poticaja.

Sušene smokve prava delicija

Stoga se raznim manifestacijama, poput sajmova, pokušava podići svijest o uzgoju ove biljke. Naime, ovo je voćka čiji proizvod je moguće iskoristiti u potpunosti. Dakle, moguće ju je plasirati na tržište svježu po cijeni od tri do četiri marke po kilogramu.

Ovakve smokve imaju kratak rok trajanja, te ako se ne prodaju brzo propadnu. Stoga se mnogi odlučuju na sušenje smokava čija cijena po kilogramu iznosi od 6 do deset kilograma.

Osim sušenja, od smokava se pravi pekmez, ali i med. Nerijetko se koriste i za rakiju. Proizvodi od smokava se tako nude turistima koji posjete Međugorje, Mostar i druga hercegovačka mjesta. Stranci su čini se više nego domaće stanovništvo upoznati s blagodatima biljke, koja se ne tretira raznim pesticidima i koja je u potpunosti zdrava biljka.

Rajsko voće dobro za zdravlje

Nazivaju je i rajskim voćem, što ne čudi s obzirom na to da su razna istraživanja pokazala kako ova biljka doprinosi zdravlju čovjeka.

Naime, konzumacijom smokava smanjuje se mogućnost za dobivanje raka. Također, snižavaju kolesterol i pridonose regulaciji krvnog tlaka. Smanjuju rizik za dobivanje srčanog udara, a također imaju laksativno djelovanje. Imaju jako malo kalorija, pa su sastavi dio svake dijete za mršavljenje. Dobre su i za kožu i kosti.

S obzirom na sve navedeno zasigurno bi Hercegovci trebali više raditi na uzgoju ove biljke.

Foto: Sanja Čović