Šljive smo izvozili u 19. vijeku, sad ih krčimo

Brčko od samog svog postojanja, zahvaljujući geografskom položaju, ima veliku mogućnost za poslovnu saradnju, naročito trgovinu po kojoj je već odavno prepoznatljivo. Luka Brčko i plovnost rijeke Save u ovom dijelu je mnogo doprinijelo tome, te blizina Hrvatske i Srbije otvara mnoge mogućnosti u poslovanju.

Postoje pisani podaci da se šljiva sa ovih prostora izvozila još u XVI vijeku u sve krajeve Evrope. Brčko je nekad bilo glavna riječna veza sa Beogradom na istoku i sa Brodom na zapadu. Zbog svog geografskog položaja, a i plodnog zemljišta Brčko imalo je i ima zasigurno velike ekonomske uslove u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji te trgovini, a takođe jedna od prednosti je i ta što se na području distrikta nalazi i najveća tržnica Arizona u ovom dijelu Evrope.

Neizvjesna budućnost šljive

Davne 1830. godine Dunavsko parobrodsko društvo osniva u Brčkom svoju Agenciju i Luku, a 1870. godine postaje snažan trgovački centar zahvaljujući prije svega izvozu suve i svježe šljive. U to vrijeme naš region izvozi 25.000 do 30.000 t suve šljive prije svega u Austriju pa zatim Njemačku, Englesku pa čak i u SAD. Početkom XX vijeka Brčko je bilo poznato po proizvodnji najkvalitetnije šljive, a sad smo došli do situacije opstanka ove grane poljoprivrede pa čak i do krčenja stabala pojedinih voćnjaka, a voćari se okreću drugim profitabilnijim granama poljoprivrede.

I tako proizvođači šljive iz sjajne i zavidne prošlosti koračaju ka sve neizvjesnijoj budućnosti zahvaljujući lošoj agrarnoj politici.

Foto: Ognjen Plavšić