Sadnice kalemljene na bujnu podlogu zahtjevaju veći razmak, na šta još obratiti pažnju?

Mnogi uzgajivači amateri i oni koji se samo vikendom bave uzgojem voća, naći se u u neprilici kada budu trebali da odrede na kojoj udaljenosti od ograde i objekata mogu posaditi voćne sadnice ili sadnice drveća i ukrasnog grmlja.

Ovaj jednostavan zadatak može kasnije stvoriti veliku glavobolju. Iz želje da se što više iskoristi prostor, nalaze se suviše blizu granice sa komšijama.

Dobar plan sadnje sprječava kasnije probleme

Ipak, kada su jednom posađene tokom vremena rastu i razvijaju se. Njihovo korijenje i krošnja zauzimaju sve veći prostor i postaju prijetnja za ogradu, smanjuju vidljivost u saobraćaju. Takođe, mogu uništiti trotoar, smetaju komšijama zbog stvaranja hlada iznad bašte ili vinove loze, ali i usljed opadanja listova i plodova.

Kako bi se izbjegli problemi u budućem periodu potrebno je znati:

• kolika je povšina prostora gdje se namjeravaju posaditi;
• kakav je raspored objekata;
• koje biljne vrste se žele posaditi i
• tačna visina ograde

Koliki treba biti razmak među voćem u amaterskim zasadima?

Na osnovu ova četiri parametra možemo napraviti plan sadnje. Dobrim planom mogu se spriječiti potencijalni problemi zbog posađenog drveća, voćaka ili ukrasnih grmova.

Prostor kojim se raspolaže uslovljava izbor biljne vrste u pogledu visine i mjesta koje zauzima razvijeno stablo. Svakoj sadnici treba osigurati određene uslove za rast i razvoj. Veoma često greške se prave kada se posadi mladica, a ne uzimaju se u obzir dimenzije koje to stablo može imati u nekom budućem periodu. Ukoliko raspolažemo sa malim prostorom, a ipak želimo zasaditi neku voćnu vrstu, možemo razmisliti o voću koje zauzima manje prostora ili slabije bujne sorte kalemljene na kržljave podloge.

Zasjenjenost ne odgovara nijednoj biljnoj vrsti

Posebno treba izbjegavati sadnju preblizu štala ili nekih drugih prostorija, ali i u njihovoj sjeni. Bez obzira šta će se zasaditi, potpuna zasjenjenost neće odgovarati ni jednoj drvenastoj vrsti.

Što se tiče izbora biljke, tu postoje velike mogućnosti različitih sorti, križanaca. Kada su u pitanju voćne sadnice, treba znati da one kalemljene na podlogu sejanac intenzivnije rastu, formiraju veću krošnju u odnosu na iste sorte kalemljene na kržljavu podlogu.

Visina ograde djeluje na blizinu sadnje i na izbor biljne vrste koja se želi posaditi.

Stabla koja su visoka i formiraju široku krošnju potrebno je najviše udaljiti od ograde. Najmanje rastojanje neophodno je da iznosi tri metra. Bor, hrast, breza, jabuka i kruška (kada su kalemljenje na sjemnjak ili bujnu podlogu) trebalo bi posaditi najmanje na 4m od ograde.

Uzeti u obzir pravac duvanja vjetrova

Vrste koje formiraju srednju visinu stabla, najmanje do 3m, sade se na udaljenost od tri do dva metra.

Grmovi i niska stabla čija visina ne prelazi 2,5m, mogu da se sade na udaljenost od 1 do 0,5m.

Zaštita voćaka: Ne ostavljati stajnjak uz tek posađena stabla

Prilikom sadnje treba uzeti u obzir i pravac kretanja vjetra jer može odnijeti lišće sa vašeg stabla i začepiti oluke na susjednoj kući ili objektu.

Treba obratiti pažnju i na korijenje drveća. Neke biljke imaju veoma jak korjenov sistem i mogu oštetiti vodovodne i kanalizacione cijevi, podizati trotoar, ogradu pa čak i uništavati temelje konstrukcija.