Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Rezidba oraha
  • 21.11.2023. 12:00

Rezidbom oraha pravimo ravnotežu između rasta i rodnosti stabla

U intenzivnoj proizvodnji najčešće se sreće kotlasta kruna, a nešto rjeđe poboljšana piramidalna kruna.

Foto: Bekir Dolić
  • 203
  • 11
  • 0

Stalna dilema prisutna kod proizvođača je, da li orah treba rezati ili ne? Pogotovo kod proizvođača koji ne posjeduju veći broj stabala i koji se ovom proizvodnjom bave na malim okućnicama ili iz hobija. Sigurno je jedno, a to je da se orah, kao i sve druge voćne vrste - reže. Ovo znaju svi veći, robni, proizvođači ili oni koji žele da im to makar i jedno stablo lijepo izgleda i da donosi stalan i maksimalan rod.

Rezidbom se postiže stalna ravnoteža između rasta i rodnosti stabla. Dobijaju se krupniji i kvalitetniji plodovi, bolja osvijetljenost krune, stalno podmlađivanje stabla i drugo. U prirodi, kako kaže stručnjak za voćarstvo Snežana Janjić, orah najčešće obrazuje piramidalnu krunu. U intenzivnoj proizvodnji najčešće se sreće kotlasta kruna, a nešto rjeđe poboljšana piramidalna kruna. Rezidbu vršimo od momenta sadnje formirajući oblik buduće voćke, tako i u toku plodonošenja.

"Nakon sadnje oraha sadnica se skraćuje. Visina zavisi od visine debla koju želimo i od veličine sadnice. Stablo ne treba da bude predugačko ni prenisko. Predugačko stablo odlaže vrijeme prorođavanja, otežana je rezidba, berba, zaštita i tako dalje. Ako želimo stablo visine jedan do 1,2 m rezat ćemo ga na 1,2 do 1,5 m, znači 20 do 30 cm višlje", kaže savjetodavac dodajući da presjek treba izvesti 0,5 cm iznad dobro razvijenog pupoljka, blago ukoso od njega.

Kalemljenjem sadnica oraha do bržeg plodonošenja - sa rezidbom oprezno

Presjek treba obavezno premazati nekim od sredstava za zarašćivanje presjeka: kambisan, kalem vosak ili dr. Ovu mjeru treba izvesti odmah po prestanku mogućnosti izmrzavanja sadnica (kasno proljeće). Male sadnice se ne prekraćuju sve dok ne izrastu na željenu visinu.

Zelena rezidba

Rezidba oraha u periodu plodonošenja nije intenzivna kao kod jabučastih i koštičavih voćaka. Obavlja se neposredno pred kretanje vegetacije od sredine marta i tokom aprila kada prođe opasnost od poznih proljetnih mrazeva, kao i tokom vegetacije, tzv. zelena rezidba.

"Orah ima osobinu ogoljavanja grana i prenošenja vegetacione mase i ploda na periferiju. Rezidbom se nastoji da se ovi procesi uspore, a da se dobije što više kvalitetnih plodova. Ovo se najlakše postiže zelenom rezidbom", kaže Janjić.

Zelena rezidba se sastoji od zakidanja vrhova mladara (pinciranja) dugih 10-15 cm u prvoj polovini juna. Kasnija rezidba tokom jula ili avgusta može dovesti do produžetka vegetacije i nedovoljnog sazrijevanja ljetorasta. Jaku (kratku) rezidbu kod bujnih stabala treba izbjegavati jer to vodi u kasnije stupanje na rod. Blaga (duga) rezidba bujnih stabala povoljno utiče na smanjenje bujnosti i ubrzava stupanje na rod.

Kotlasta kruna

Kotlasta kruna je osnovni uzgojni oblik kod oraha. Za razliku od ostalih vrsta voća ona u osnovi ima četiri do pet skeletnih grana raspoređenih kružno na stablu sa vertikalnim rastojanjem 15 do 20 cm (ne polaze sve iz istog mjesta). Oko njih se uklanjaju sve druge iznikle grane koje mogu da konkurišu skeletnim granama.

"Odabrani ljetorasti se pred početak sljedeće vegetacije skraćuju za trećinu svoje dužine. Slabiji ljetorasti mogu da se ostave da pojačaju lisnu masu radi boljeg prirasta osnovnih grana i grana koje će da se razviju iz njih. Ti mali prirasti uklonit će se u narednim godinama", kaže stručnjak za voćarstvo.

Rezidbom se postiže stalna ravnoteža između rasta i rodnosti stabla

U drugoj godini tokom vegetacije na osnovnim granama razvit će se veći broj mladara. Biraju se mladari koji će predstavljati buduće sekundarne grane. One treba da se nalaze na rastojanju od 50 cm od osnove skeletnih grana. Treba da budu naizmjenično raspoređene na primarnoj grani.

Kako u drugoj tako u narednim, trećoj i četvrtoj godini, grane iznikle iz grana od prethodne godine se skraćuju za trećinu do četvrtinu pravilnog rasporeda, a ostale se uklanjaju, posebno one koje rastu uspravno i u sredini krune.

Poboljšana piramidalna kruna

Poboljšana piramidalna kruna je drugi uzgojni oblik koja se sreće u zasadu. Iz prekraćene sadnice tokom proljeća razvit će se više mladara. U julu se odaberu dva do tri mladara od kojih izdvojimo jedan najrazvijeniji za vodilicu, a ostali se raspoređuju za bočne osnovne grane. Njihov razmak treba da bude po visini 30 - 40 cm.

Kad se formira tri do pet osnovnih grana, vodilica se prekraćuje i na taj način se piramidalna kruna pretvara u izmijenjenu (poboljšanu) piramidalnu krunu.

"U narednim godinama postupak se ponavlja i skeletne grane se spiralno raspoređuju po cijeloj dužini vodilice. Poslije četvrte godine vodilica se prekraćuje na posljednju skeletnu granu. Iz krune se izbacuju svi vertikalni prirasti koji konkurišu vodilici. Raspored grana treba da omogući ravnomjerno osunčavanje cijele krune bez međusobnog zasjenjivanja grana", kaže Janjić i dodaje da je poželjno sve presjeke premazati nekim sredstvom za zarašćivanje i dezinfekciju, pogotovu onih učinjenih testerom.


Tagovi

Rezidba oraha Piramidalna kruna Kotlasta kruna Zelena rezdiba Snežana Janjić Stručnjak za voćarstvo


Autor

Đorđe Lalić

Više [+]

Zaljubljenik u poljoprivrednu mehanizaciju i pionir agrarnog novinarstva