Prvo sanitarne mjere, a potom zaštita: Vrijeme je za plavo prskanje koštičavih voćnih vrsta

Vrijeme je za tretiranje koštičavih voćki pripravcima na osnovi bakra odnosno tzv. plavo prskanje. Kako napominje stručna savjetnica Ivana Tomac Talajić z Uprave za stručnu podršku ravoju poljoprivrede u susednoj Hrvatskoj, tretiranje bresaka, nektarina, marelica, šljiva, trešanja i višanja trebalo bi obaviti u cilju preventivne zaštite od uzročnika gljivičnih i bakterijskih oboljenja.

Konkretno radi kovrčavosti lista breskve i nektarine (Taphrina deformans), šupljikavosti lista (Stigmina carpophilla), paleži cvijeta i grančica (Monilinia spp.) i bakterijskog raka. 

"Prije obavljanja zaštite treba napraviti sanitaciju voćnjaka uklanjanjem bolesnih i oštećenih grančica, grana i mumificiranih plodova unutar krošnje", savjetuje. 

Mjere zaštite provesti za mirna vremena uz povećani utrošak škropiva jer naglašava, važno je voćke "okupati" sa svih strana, jer uzročnici bolesti i štetnika prezimljuju na kori, pukotinama i ljuskicama pupova.

Također, u cilju suzbijanja prezimljujućih oblika štetočina: štitastih uši, jaja lisnih uši i crvenog voćnog pauka bakrenom pripravku je moguće dodati mineralno ulje ili koristiti gotovu fabričku kombinaciju bakra i mineralnog ulja kao što su Modro ulje, Red fox i drugi. 

"Pripravci na osnovi bakra smiju se koristiti do otvaranja pupova!", upozorava. 

Da tretiranje bakrenim sredstvima zbog moguće fitotoksičnosti treba obaviti u fazi mirovanja vegetacije naglašava i stručna savjetnica Tihana Pipinić. 

Također, kaže, ako zimskim pregledom grančica na pojavu prezimljujućih oblika štetočina (štitaste uši, jaja lisnih uši, jaja crvenog pauka) utvrdite prisutnost navedenih, škropivu je moguće dodati sredstvo na osnovi parafinskog ulja (Bijelo ulje, Ovipron Top, mineralno svijelto ulje i dr). U tu svrhu, savjetuje kao i kolegica joj, moguće je koristiti i gotovu kombinaciju bakra i parafinskog ulja. Dakle, Modro ulje, Red Fox i drugo.

Naglašavaju pritom da sredstva za zaštitu bilja treba primjenjivati u skladu s dozvolom poštujući upute na etiketi. Korisnik ne smije posjedovati, skladištiti niti primijeniti sredstva koja nisu registrirana. 

Podaci o registriranim SZB u BiH vode se u Upravi Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja (UZZB).