Proljetno đubrenje jabuke azotnim đubrivima

Rezidba jabuke najbolje je vrijeme da se procijeni potreba za azotnim đubrivima za narednu vegetaciju. Zašto je to tako?

Đubrenje je usko vezano sa orezivanjem. Povećanim intenzitetom rezidbe, kao i s jačinom đubrenja, pojačava se ili smanjuje bujnost voćnjaka.

Jači rez potiče bujnost, a slabiji podstiče rodnost. Energija korijena rasporedit će se u slučaju jake rezidbe na manji broj pupova i rast novih grana po pojedinačnom pupu bit će bujniji. Blagom rezidbom ostavlja se veliki broj pupova, na koje se raspoređuju hraniva i energija pa se dobije kraći prirast po pupu. Uvijek je potrebno pronaći odgovarajuću ravnotežu. Orezivanje mora biti vrlo usklađeno s đubrenjem i prihranom jer se i s njima utiče na ravnotežu između rasta i rađanja.

Rodno drvo jabuke kod najvećeg broja sorti razvija se u periodu kroz tri godine. Jedne godine grana naraste, druge, ako je kod rezidbe ostavljena neprikraćena sa zdravim terminalnim cvjetnim pupom, ona po svojoj dužini formira cvjetne pupove i treće godine ona rađa.

Stoga je od najveće važnosti kod održavanja rodnog drveta u rezidbi voditi brigu da se uvijek na ograncima nalazi dovoljan broj grana, koje se pripremaju za rod u narednoj godini, kao i broj starijih grana, koje imaju pupove i donose rod u tekućoj godini.

Uvijek je bolje da je voćnjak lagano pođubren nego pređubren Dodati se uvijek može, uzeti iz tla natrag - više ne.

Ujedno, po bujnosti jednogodišnjih grana najbolje se može procijeniti da li je voćnjak pređubren azotnim đubrivima ili podđubren. Ako su jednogodišnje grane prejake, dužine 50 - 100 cm, voćnjak je previše đubren pa je azotna đubriva potrebno smanjivati ili izostavljati. Ako su jednogodišnje grane dužine svega 5 - 20 cm, voćnjak treba jače prihraniti azotnim đubrivima.

Najbolja dužina jednogodišnjih grana s kvalitetnim terminalnim cvjetnim pupom, koje se neprikraćene ostavljaju za pripremu rodnog drveta, je 20- 40 cm.

Uvijek je bolje da je voćnjak lagano podđubren nego pređubren. Dodati se uvijek može, uzeti iz tla natrag - više ne. Bez obnove rodnog drveta ono polako prelazi u staro pršljenasto rodno stablo, sa sve više ožiljaka od rađanja i polaganog rasta te većim udjelom jabuke slabijeg kvaliteta i krupnoće. Za redovnu rodnost najvažnije je da se stablo jabuke uvede u ravnotežu između rasta novih mladica i stvaranja rodnih pupova za narednu godinu.

Ako u dijelu zasada ima vrlo neujednačenih bujnih stabla, tada je taj dio voćnjaka bolje prihraniti ručno nego jednolično traktorskim rasipačem. Slabije bujnim stablima dodaje se nešto više đubriva dok se ona vrlo bujna (preduboka sadnja, gdje je sorta pustila korijen) ne prihranjuju.

Kako pravilno orezati jabuku?

Isto tako, gotovo uvijek postoji velika razlika u potrebi đubrenja po pojedinim redovima u odnosu na sortu i starost zasada pa se nikada ne smije prihraniti jednakom količinom azota, koji se dodaje u proljeće.

U velikom broju starih voćnjaka, stabla su preduboko posađena, a sorta je, umjesto podloge M9, pustila svoj korijen. Takvo drveće je izuzetno bujno (Jonagold, Mutzu, Zlatni Delicious) jer je korijen bujnih sorti i po nekoliko puta bujniji od korijena podloge. Bujnost tih stabala teško je kontrolisati i bez đubrenja azotnim đubrivima pa u tim slučajevima proljetnu prihranu treba obaviti vrlo oprezno ili čak ponekad i izostaviti.

Azotna đubriva najpotrebnija su u fazi intenzivnog rasta i razvoja, dakle, u periodu od početka kretanja vegetacije do faze završenog rasta ćelija ploda (april - jun). Kalij je najpotrebniji u fazi nakupljanja i prijenosa stvorenih ugljikohidrata, šećera, prema plodovima (jun, jul). Fosfor je najpotrebniji u razvoju generativnih organa: cvijeta, sjemenke (april, maj).

Korijen većine drvenastih biljaka prestaje biti aktivan kada temperatura tla oko njega padne ispod 8 °C. Tada više ne može vršiti usvajanje hraniva sve dok se u proljeće temperatura zemljišta ponovno ne digne iznad 8 °C. Stoga je svako prerano dodavanje hraniva nepotrebno jer umjesto usvajanja istih dolazi do ispiranja i gubitka kišom u dublje slojeve tla. Ne treba zaboraviti da podloga M9 ima plitki sustav korijenja.

Faze razvoja i rasta plodova

Svaki plod pa tako i plod jabuke, prolazi kroz tri osnovne faze. Prva je dijeljenje broja ćelija, kada je cilj dobiti što više ćelija za formiranje budućeg ploda. Slijedi faza rasta i izduživanja ćelijskih zidova, a zatim zadnja faza - samo bubrenje ćelija ploda, uslijed primanja dovoljne količine vode. Najkvalitetnji plod, koji se može dobro čuvati, bit će kada u njemu postoji veliki broj ćelija s jakim ćelijskim zidom bogatim kalijem i kalcijem.

U prvoj fazi, neposredno nakon cvjetanja, plod treba vrlo mnogo svih hranjivih elemenata, naročito azota, a u drugoj fazi su vrlo važni kalij, kalcij i magnezij.

Izvor: www.savjetodavna.hr