Proljetna sadnja voćki: Prvo napravite dobar plan

Rano proljeće je vrijeme kada još uvijek možemo posaditi sadnice voćaka, bobičastog voća, ukrasnog drveća i grmlja. Svi maštaju o svom voćnjaku, lijepo uređenom dvorištu, ali iza toga je mnogo rada, strpljenja, utrošenog vremena i znanja.

Prvi urod posađenih voćnih sadnica možemo očekivati poslije tri do sedam godina u zavisnosti od vrste i tipa. Veoma je važno da na početku uradimo sve kako treba, jer je greške koje napravimo prilikom sadnje veoma teško ispraviti. Držimo se određenih pravila.

Plan sadnje

Brije nego što krenemo u kupovinu voćnih sadnica potrebno je da imamo uređenu i pripremljenu parcelu, da napravimo plan sadnje, da se raspitamo o cijenama sadnica, da znamo s kakvim finansijskim sredstvima raspolažemo, imamo li logistiku za prevoz i sadnju.

Nije sadnja samo kupiti sadnice i razbacati po njivi. Sve greške ćemo platiti u budućnosti. Trebamo vidjeti kolika je površina parcele ili mjesta sadnje, koju vrstu možemo posaditi i na kojoj podlozi. Za manju površinu možete odabrati vrste i sorte koje ne odlikuje bujan vegetativni rast. Izborom podloga na koju je sorta kalemljena možemo odrediti da li će voćno stablo imati veću ili manju krošnju, odnosno rast. Odabraćemo period zrenja. Za većinu voćnih vrsta imamo rane, srednje rane, srednje kasne i kasne sorte. To znači da imamo dug period berbe ako posadimo sorte iz različite grupe zrenja.

Potrebno je precizno odmjeriti razmak na koji sadimo sadnice. Tako ćemo znati koliko nam sadnica treba.

Takođe, veoma je bitan izbor sorti. Neke voćne vrste su samooplodne, dok će vam za druge trebati oprašivači.

Samooplodne sorte trešnje nisu za uzgoj u monokulturi

Kod sadnje mješovitog voćnjaka potrebno je znati koje sadnice možete posaditi jedne pored drugih. Tako jabuka ne podnosi trešnju i kalinu, ali odlično uspijeva pored kruške, višnje i šljive. Kruške su odlične pored jabuke, ali neće uspijevati pored trešnje, šljive i kaline. Šljiva ne podnosi brezu, jer joj ona oduzima hraniva.

Kako kupiti dobre sadnice?

Prilikom kupovine pažljivo pregledajte sadnice. One ne smiju biti polomljene, da su na njima vidljive rane, kapanje biljnog soka – smole, ne smije biti promjena na kori. Pupoljci moraju biti vitalni, živi, a kora zrela. Najvažnije je da na njima nema simptoma oboljenja i prisustva štetočina. Treba vam zdrav i kvalitetan sadni materijal. Pregledajte mjesto kalemljenja iznad korijenovog vrata. Birajte sadnice s dobrim razgranjenjem, na kojima nema preklapanja grana i gdje su grane pravilno raspoređene u kružnu projekciju krošnje. Ugao otklona kod grana treba da je oko 45º. To je opšte pravilo, jer neke sorte imaju veći ili manji ugao. Radi se o sortnoj karakteristici.

Sada u prodaji možemo pronaći sadnice golog korijena, zatim one koje imaju korijenovu balu u kesi i sadnice u posudama. Sadnice mlađe od tri godine se bolje ukorjenjuju.

Kod odabira sorti birajte one koje dobro rastu i razvijaju se u vašem klimatskom području. Neke sorte su stvorene za visokointenzivne zasade, a mnogi vikendaši i amateri prednost daju starim sortama s njihovog područja. One su prilagođene na mikroklimu, otpornije na bolesti i ne traže intenzivnu rezidbu. Kada se odlučite za kupovinu sorte koja nije tipična za vaše podneblje, pripremite se za dodatnu njegu i održavanje.

Sadnja voća: Šta je bolje – svrdlo, bager ili sadnja u brazdu?

Kada kupujete voćne sadnice s golim korijenom potrebno je dobro pregledati u kakvom je stanju. Ovakve sadnice imaju manu što im se korijen brzo isušuje. Najbolje je da ih kupite direktno iz rasadnika kako bi smanjili izloženost korijena van zemlje. Dogovorite se s rasadničarem kada će ih iskopati za vas kako bi ste mogli doći te ih što prije odvesti i posaditi.

Ukoliko ste kupili sadnice koje su duže stajale, potrebno je da aktivirate korijen potapanjem u smjesu vode, ilovače i goveđe balege u odnosu 1:1:1. U ovu smjesu uronite korijen najmanje 2h prije sadnje.