Prof. Drkenda: Biljke su u užasnom stresu, kaolinskom glinom istretirajte listove

Bosna i Hercegovina je teško usporediva sa razvijenim državama Evropske unije u pogledu intenziteta voćarstva, ima problema i u zaštiti, postojanosti prinosa i rashladnoj infrastrukturi. Važan pokazatelj je stopa samodostatnosti, koja je u opadanju zbog promjena u
poljoprivrednim površinama i nepovoljnih klimatskih uslova u posljednjem desetljeću.

Napomenula je ovo prof. dr. Pakeza Drkenda s Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta iz Sarajeva, tokom predavanja o izazovima i inovacijama u voćarskoj proizvodnji, održanom u sklopu "Sajma šljive" u Gradačcu. Istaknula je kako zaštita vodnih izvora i domaća proizvodnja hrane trebaju biti strateški prioriteti za svaku državu.

"Savremena proizvodnja hrane se suočava sa mnogobrojnim izazovima poput klimatskih promjena, pojave novih štetnika i bolesti, često uzrokovana globalizacijom i promjenama u klimi. Cijene voća, konkurencija na tržištu, nedovoljna infrastruktura za uzgoj skladištenje,
hlađenje i transport voća, nedostatak kvalificirane radne snage i visoki troškovi rada, sve su to izazovi sa kojima se susreću poljoprivrednici", rekla je prof. Drkenda.

Biljke u stresu

Primjena dronova, pametnih senzora, uvođenje novih tehnologija i biotehnologije može biti skupo i zahtijevati educiranje proizvođača i javnosti o prednostima i sigurnosti ovih tehnologija. Naša zemlja je potpisala Green deal sa Evropskom unijom i najveći dio tih obaveza koje moramo ispuniti do 2030. godine se odnosi na smanjenu upotrebu pesticida.

"Ali osim toga, za naše farmere i primjena aminokiselina predstavlja inovaciju. Biljke su ove godine bile u užasnom stresu. Zamolila bih da kaolinskom glinom da istretiraju listove, aminokiselinama, preparatima na bazi prolina ili nečega drugoga da pomognu da prežive taj
stres. Primjena mikrohranjiva koja su lakše pristupačna biljci. Treba koristiti dostignuća klasične i standardne agrotehnike", kaže univerzitetska profesorica.

Istaknula je kako se trebamo fokusirati da bosansko voćarstvo bude prepoznatljivo po kvalitetu, jer time možemo konkurirati. Ali za to treba pomoć i države, ciljana istraživanja, uključivanje mladih ljudi, fondova za apliciranja.

Da nas je više poput Ediba, Asima i Tanasića, uvoznih 550 šlepera ne bi trebalo

"Ne može više samo poljoprivredna struka rješavati problem u poljoprivredi. Tu se moraju uključiti i ekonomisti i informatičari da bismo ove izazove koji nam stoje mogli uspješno rješavati", kazala je profesorica.

Ističe kako moramo ići i u urbanu poljoprivredu i iskoristiti sve resurse kako bi mogli proizvesti dovoljno hrane za predstojeću populaciju stanovništva na planeti Zemlji. Prognoze su da će nas do 2050. godine biti od devet do deset milijardi. A u ovom trenutku ostavljamo ekološki otisak gdje nam treba jedna i po planeta da bismo imali za sve naše potrebe.

"Mora se ići ka tim inovacijama i iskoristivosti svega. Koliko god to sada skupo izgledalo, budućnost je takva da ćemo morati posezati za skupim rješenjima da bismo imali dovoljno hrane. Te promjene idu brže nego smo očekivali. Moramo iskoristiti naše prednosti", dodala je.

Ima li rješenja?

Ocjenjuje i kako je potrebno pristupiti novoj rejonizaciji zbog promjena koja se desila u klimi. To je moguće prikupljanjem svih podataka, za što je potrebna informatizacija i agronomi koji unose te podatke.

"Rješenje vidim u kompetencijskim centrima koji će raditi na realizaciji zajedničkih projekata imajući u vidu zajednički interes, ali i rješavati lokalne probleme i preko kojih će se realizirati strategije", zaključila je prof.dr. Drkenda.