Loši vremenski uslovi su smanjili urod i uticali na lošiji kvalitet plodova. Što je bilo kvalitetnije otišlo za izvoz.
Vremenski uslovi su prepolovili rod šljive na Majevici, izvještava Infobijeljina. Proljetni mrazevi, majske padavine i grad, ekstremno visoke temperature rezultirale su smanjenim rodom šljive na Majevici i do 50 posto.
Podbacio je kvalitet čačanske rane i čačanske ljepotice koje se plasiraju na evropsko tržište. Ono što nije bilo za izvoz, završiće u preradi.
Voćar iz loparskog sela Puškovac Dimitrije Jović je završio berbu za ovu godinu. On ima na pet hektara zasad čačanke rane, čačanke rodne, čačanke ljepotice i sorte stenlej. Prinos od oko 10 tona šljive je ispod očekivanog. Navodi da su na urod uticali brojni loši vremenski uslovi. Nije bilo dovoljn sunčanih dana, a kiše, grad i olujni vjetrovi su dodatno smanjili očekivanja ovogodišnje berbe.
"Što nije opalo s grane, oštećeno je. Manje količine dali smo za izvoz, a ostalo na kvantaš. Ono što je lošijeg kvaliteta ići će u kazan. Godina nije bila isplativa, ali tako je to."
Voćari se žale da je proizvodnja bila skupa. Lošiji kvalitet voća povećao je i troškove berbe jer radnik ima problem da nabere šljivu koja zadovoljava kriterijume izvoza, a dnevnice su od 70 do 80 KM. Zbog nižeg dohotka od očekivanog voćari se uzdaju u pomoć resornog Ministarstva da bi premostili gubitke. Nekada je, kažu, četveročlana porodica mogla pristojno da živi od jednog hektara voćnjaka, a sada mora da ima minimalno tri hektara zasada šljive.
Redovnim podsticajima zadovoljan je voćar iz Tutnjevca Darko Milošević zadovoljan je redovnim podsticajima, ali imajući u vidu elementarne nepogode koje su zadesile ovaj kraj od nadležnih očekuje i dodatnu pomoć. Ističe da bi trebali naći model za dugoročnu podršku voćarstvu ako nećemo da se ova grana poljoprivrede ugasi.
Na gubitku je i pet otkupnih stanica sa Majevice koje su mogle da izvezu trostruko veće količine. U rodnim godinama u prosjeku se izveze oko 3.000 tona majevičke šljive, ove sezone znatno manje. Otkupljivač Milo Stojić kaže da se majevička šljiva uglavnom izvozi na zapadno tržište, Njemačku, Austriju i Poljsku. I pored velike potražnje, ove godine je zbog kvaliteta moga izvesti tek oko 300 t.
Šljiva lošijeg kvaliteta završiće kao i obično u rakiji i cijena joj je 65 feninga/kg. Za razliku od ranih sorti očekuje se dobar rod stenleja, čija će berba početi ovih dana, a cijena se još ne zna. Ova sorta manje je zastupljena jer su se voćari poslednjih desetak godina preorjentisali na čačansku ljepoticu koja prispijeva ranije za berbu i tražena je kako na domaćem tako i na tržištu Evropske unije.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica