Kod izvođenja rezidbe možemo napraviti brojne greške. Zbog straha da će pogriješiti i napraviti više štete nego koristi, mnogi odrade samo sanitarnu rezidbu. Uklanjaju suhe, polomljene, oštećene i grane s vidljivim simptomima oboljenja i prisustva štetočina. Ponekad se iz straha kod uklanjanja oboljelih grana i grančica ne odstrani sve do zdravog tkiva drveta što predstavlja probleme za narednu vegetaciju i izvor širenja bolesti.
Rezidbu je potrebno redovno obavljati kako bi došli do izražaja svi pozitivni efekti ove mjere. Često se dešava da se to radi neredovno i da se jednom rezidbom želi nadoknaditi sve što je propušteno za nekoliko godina, što je nemoguće postići. S druge strane, pretjeranom rezidbom opterećujemo voćku, negativno utičemo na njen rast, razvoj i plodonošenje.
Rezidba voćnih stabala: Jesen, zima ili rano proljeće - koji termin odabrati?
Termin obavljanja ovakvih radova treba uskladiti s fazama rasti i vremenskim uslovima.
Najčešće greške su:
- Koristi se neodgovarajući ili tup alat. Nije isto da li siječemo tanke grančice ili deblje grane. Tup alat stvara velike rane. Pri svakoj upotrebi potrebno ga je dezinfikovati. Obratite pažnju na izgled i veličinu reza. Kod rezanja grana prvo režemo na patrljak koji potom odstranimo. Rez iznad pupoljka treba biti ukošen, poput krova, na suprotnu stranu. Tada voda koja se sliva ne ide na pupoljak, što bi dovelo do njegovog propadanja.
- Ne uklanjaju se grane koje se preklapaju. Donja grana prima manje svjetlosti i na njoj dolazi do formiranja manjeg broja rodnih pupoljaka. Same grane se zbog vjetra trljaju međusobno. Stvaraju se rane koje postaju otvorena vrata za prodiranje štetočina i pojavu infekcije.
- Često se orezuje samo vanjski dio krošnje, dok se središte ostavlja zapušteno. Uklanjanjem suvišnih grana iz centralnog dijela omogućavamo bolju osvijetljenost i prozračnost.
- Ostavljaju se vodopije. To su prirasti koji se javljaju na nešto starijim stablima. Rastu okomito i crpe hraniva i vodu, a ne nose rodnost. Njihovim uklanjanjem omogućavamo prodor svjetlosti i vazduha u unutrašnjost, povećava se plodonošenje. Zbog promjene uslova djelujemo na zdravlje stabala, bolesti i štetočine se manje javljaju.
- Konkurentske grane, posebno konkurenti provodnici, se ne prepoznaju. Ovakvi prirasti se takmiče za hranu i druge resurse s provodnicom i drugim ostavljenim prirastima. Obično se konkurentne grane prikrate za 1/3 kako bi preusmjerili energiju na rast cvjetnih pupoljaka.
