Posljednjih godina na europskom tržištu porasala je tražnja za ovim voćem, a prednost predstavlja to što ona jedino na ovim, našim prostorima uspijeva u junu i julu, kada zbog nedostataka ponude na međunarodnom tržištu dostiže veću cijenu.
Na području USK u toku je berba borovnica, u zasadima Nusreta i Sanele Sušić iz Bihaća. Ovi uzgajivači očekuju da će tokom sezone urod biti odličan i da će iznositi otprilike 12 tona. Kako kažu, ranijih godina, prosječni godišnji prinosi bili su skoro duplo manji i iznosili su oko pet do šest tona.
Oni su takođe iskoristili i pomoć USAID-a kako bi podigli protivgradnu mrežu, a gradska vlast im je pomogla da nabave hladnjače kao i potrebnu aparaturu za preradu borovnice. Zbog povećanog intenziteta posla tokom berbe, kod Sušića je bilo angažovano 25 radnika, koji su aktivno radili od jutra do mraka.
"Naše voće je potpuno zdrav i ekološki proizvod jer borovnicu uzgajamo bez upotrebe bilo kakvih hemijskih preparata", objašanjava ovaj poljoprivredni proizvođač za Nezavisne.
Kako bi podigli plantažni zasad, površine od oko 2,5 hektara, sa oko 600 hiljada sadnica, uložili su preko 300.000 KM.
Prema njihovim riječima, kada su prinosi u okviru prosječnih, po jednom hektaru mogu zaraditi oko 10.000 KM. Ipak, kažu kako uzgoj ove voćne vrste nije nimalo jednostavan niti jeftin.
"Proizvodnja borovnice prilično se razlikuje od uzgoja drugog voća. Ova vrsta je dosta osjetljiva na kvalitet vode, tla, na pripremu parcele za sadnju. Traži stalnu pažnju i prisutnost, okopavanje, često navodnjavanje, ali i da obezbjedite kvalitetan sadni materijal. Prva zarada moguća je tek nakon tri godine. Ukoliko se ispoštuju svi zahtjevi u proizvodnji, prosječno po hektaru može se dobiti oko 15 tona borovnica", pojašnjava Sušić.
Posljednjih godina na europskom tržištu porasala je tražnja za ovim voćem, a prednost predstavlja to što ona jedino na ovim, našim prostorima uspijeva u junu i julu, kada zbog nedostataka ponude na međunarodnom tržištu, ostvaruje i najveću cijenu.
U odnosu na jagodičasto voće, malinu ili jagodu, proizvodnja borovnice ima prednost jer ona plodnosi u periodu oko 30 do 50 godina, berba je lakša, a plod je otporniji i pogodniji za transport.
"Sve je veći broj poljoprivrednih proizvođača na području USK, koji se odlučuju na sadnju i uzgoj borovnice, a pretpostavlja se kako je pod ovom voćnom vrstom zasađeno više od sedam hektara obradivog zemljišta", navode u Poljoprivrednom zavodu USK.
Tagovi
Autor