• Uzgoj borovnice
  • 14.08.2016. 08:00

Uzgoj borovnica? Pametna investicija!

U što investirati? Istražili smo borovnicu i zaključili - ona je poželjna kultura i za mali obiteljski nasad, ali i profitabilna za velike dugoročne investicije!

Foto: bigstockphoto.com, Corneja
  • 2.815
  • 114
  • 0

Mnogi se poljoprivrednici s obzirom na kretanja cijena tradicionalnih kultura i općeg stanja na tržištu pitaju čime se baviti odnosno što ima dugoročno dobru kalkulaciju.

Svake godine pojavi se neka nova hit kultura i svatko ima svog favorita, svoju preferiranu biljnu vrstu - sigurno se sjećate medijskih boomova i priča o steviji, kiwanu, konoplji, češnjaku i paulovniji. Svake godine jedan novi hit. Ovih je dana i borovnica dobila svoj zasluženi medijski prostor, a mišljenja smo da se to trebalo i ranije dogoditi.

Borovnica nema veliku tradiciju uzgoja u našem podneblju, ali ima određenu potrošnju. Relativno malo se konzumira svježa na našem tržištu, što zbog nedostatka navika, ali i visoke cijene na policama. Ovih se dana na policama trgovačkih lanaca može kupiti pakiranje od 250 grama za 4,80 KM odnosno 19, 30 KM za kilogram.

Sa druge strane borovnica ima češću konzumaciju u prerađevinama pa je tako u upotrebi kao sok, sirup, liker, čaj, džem ili zamrznuta za pripremu raznih slastica. Nalazimo je u hrani za djecu, u voćnim jogurtima, zdravoj hrani i energetskim pločicama.

Odličan je izvor vitamina i anti-oksidansa koji su visoko na popisu svih nutricionista.

Sjeverna Amerika broj 1 u borovnici

Globalnim tržištem dominiraju SAD i Kanada koje danas drže više od 80% svjetske proizvodnje borovnice sa ukupnom proizvodnjom od 350.000 tona godišnje, dok Evropa polako, ali sigurno hvata korak. Naime, borovnica je na tlo Evrope došla prije tek nešto više od stotinu godina, upravo s Američkog kontinenta. I očito pala je na plodno tlo.

Danas su lideri proizvodnje ovog zdravog voća na starom kontinentu Poljska (12.700t/god), Njemačka (10.300t/god), Francuska (9.000t/god), Nizozemska (5.500t/god) i Španjolska (5.000t/god).

Kratka kalkulacija borovnice

Velika joj je prednost što zbog uzgojnog oblika i fizičkih svojstava ne traži konstrukciju (kao jabuka ili kruška), što uvelike smanjuje investiciju u podizanje plantaže. Nasadi zahtijevaju navodnjavanje kap na kap, a poželjna je i zaštitna mreža.

Dodatno, nema previše brige oko štetnika i bolesti, a dobro podnosi i visoke i niske temperature. Traži kiselija tla, a preporučuju se osunčaniji položaji sa blagim nagibom terena koji osigurava strujanje zraka.

"Trajnija je za čuvanje i transport od primjerice maline ili kupine, a u dobrim uvjetima može stajati i do 30 dana od berbe. Vrijeme berbe je dodatno stavlja u prednost u odnosu na brojno drugo voće jer sazrijeva u julu i augustu, u špici turističke sezone, što drastično olakšava plasman", kaže nam Senad Dupljak, vlasnik najvećeg rasadnika borovnica u regiji.

Veleprodajna cijena od 9,40 do 10,70 KM po kilogramu (5 EUR-a prema trenutnim informacijama iz Poljske), dok se na lokalnim veletržnicama može postići i između 13.40 i 16,10 KM po kilogramu u jeku sezone.

Važna priprema tla

Struka napominje da je izrazito važna priprema tla što nam potvrđuje agronom Dupljak: "Ona se u novije vrijeme sadi na način da se otvore rovovi i u njih se nasipa treset (najčešće litvanski) koji se oblikuje u humak tako da se ocijede oborinske vode. Taj se humak prekrije sa slojem komposta od borovine koji je kiselijeg pH i potom se kompost pomalo razgrađuje i prihranjuje grm borovnice.

Svake godine ili dvije dodaje se sloj novog komposta koji ujedno i služi kao malč za korove. Moguće je postaviti i foliju, ali tada korijen ostaje na površini te je više podložan stresu suše. Navedenom tehnologijom danas se borovnica sadi bilo gdje bez obzira na kvalitetu domicilnog tla.

Trogodišnje sadnice koje se mogu naći na tržištu dolaze u puni rod u trećoj godini od sadnje, a na hektar površine ide oko 3.000 sadnica. Obično se kalkulira sa 3,5 do 4 kilograma ploda po jednom grmu, što govori o prinosima od oko 10 tona po hektaru ploda borovnice.

Cijene sadnica od 3,80 do 10,70 KM

Cijene sadnica kreću se od 3,80 KM za jednogodišnje pa i do 10,70 KM za već razvijene trogodišnje sadnice koje već prve godine daju rod, a punu rodnost postižu u trećoj godini. Ekonomski vijek nasada (ovisno o sorti) traje cca. 20 godina.

Najveća količina rada traži se u berbi jer se ona provlači kroz 30-ak dana, što je optimalno za porodični angažman i manje nasade. Kod većih plantaža berba se u pravilu radi strojno, posebnim kombajnima za borovnice. Svi koji imaju zemljišne resurse, mehanizaciju i nešto vremena, a razmišljaju o voćnim nasadima i/ili dodatnim prihodima, svakako moraju ovu voćnu vrstu ozbiljno uzeti u razmatranje.

Sadni materijal možete pronaći i u našem oglasniku.

Foto: bigstockphoto.com, Corneja


Povezana biljna vrsta

Borovnica

Borovnica

Engleski naziv: Blueberry | Latinski naziv: Vaccinium L.

Borovnica je listopadni grm iz porodice Erika; Vrijesovki (Ericaceae), prosječne visine od 20 - 50 cm. Raširena je pretežno u borovim, smrekovim i bukovim šumama. Cvjeta u maju i... Više [+]

Tagovi

Borovnica Uzgoj Investicija Sadnice


Autorica

Ivana Nađ

Više [+]

Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

#mojepovrce
Posadeno