Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Navodnjavanje voćaka
  • 26.10.2021. 10:00

Orošavanje ili "kap po kap" - čime je bolje navodnjavati voćke?

Korijen starijih voćaka, ako je suša dugotrajna i praćena visokim temperaturama, slabije usvaja vodu sistemom "kap po kap" dok kod orošavanja, listovi brže upijaju i transportuju vodu. A ako se izbjegnu mrazevi i rod bude dobar, pitanje je da li će plodovi moći da narastu i uđu u prvu klasu?!

Foto: Depositphotos/simazoran
  • 1.328
  • 108
  • 1

Vegetacionu 2021. godinu obilježila je velika suša, nakon tri sezone sa dovoljno vlage i padavina. Taj period kao da je opustio poljoprivrednike jer su ove godine imali ogromne probleme sa sušom, naročito ratari i voćari. April i maj bili su mjeseci sa dosta padavina dok su jun, jul i veći dio avgusta bili izrazito sušni.

Sve kulture pretrpjele štetu zbog suše!

Iako veliki broj voćara ima u zasadima kap po kap sisteme za navodnjavanje, veliki broj njih, zbog suše praćene izuzetno visokim temperaturama, nije mogao da ostvari dovoljnu veličinu ploda. Ovo se naročito odnosi na uzgajivače jabuka koji su, za razliku od proizvođača breskvi, šljiva, krušaka, imali kakav takav rod. Malina i pšenica takođe su dale manji prinos u odnosu na prethodnu godinu ali je, u vrijeme njihovog dozrijevanja, suša u većini krajeva tek počela da pričinjava štetu.

Što se tiče kukuruza, tu je prouzrokovana najveća šteta. Razlika u prinosu na navodnjavanim i površinama koje to nisu, bila je viša od pet puta u korist parcela koje su bile zalijevane. Pošto je "kap po kap" na većim oranica preskup za većinu uzgajivača, kukuruz se, uglavnom zalijevao topovima za navodnjavanje koji mogu da bace vodu i do trideset metara.

U narednom periodu ključ za borbu protiv tropskih temepratura kod manjih i srednjih proizvođača ove žitarice, biće ugradnja sistema za navodnjavanje.

Slab napredak voćaka sa sistemom "kap po kap"

Da se vratimo na voćnjake. U ovoj 2021. bilo je dosta situacija da su plodovi sorti jabuka, koje su izbjegle mrazeve bili sitni, iako su bili opskrbljeni sa dovoljno vode. Isto je i sa šljivama i kruškama, ali u područjima na višoj nadmorskoj visini. Mnogi voćari žale se da, u uslovima visokih dnevnih temperatura, još ako su bile praćene suvim vjetrom, biljka nije mnogo napredovala ni u zasadima u kojima je instaliran "kap po kap".

Slabi rezultati i sa instaliranim sistemom za navodnjvanje (Foto: B. Kecman)

Razumljivo je da stablo miruje kada je napolju blizu 40 stepeni, ali bi koliko toliko trebalo da usvaja vodu iz sistema u ranim jutarnjim ili večernjim časovima, kada je jedino moguće zalijevati voćke. Naravno, još manje se usvajala od strane usjeva u voćnjacima u kojima nisu upotrebljeni herbicidi jer su korovske vrste, iako pokošene i dalje crpile vlage.

Voda je uz deblo, a korijen trpi zbog nedostatka vlage

Glavna zamjerka na "kap po kap" u ovoj godini, bila je da se voda koja je kapala sušila na površini zemljišta i da voćka nije imala dovoljno vremena da je usvoji, u količinama neophodnim za rast plodova. Tačnije, dostizanje dovoljne krupnoće za ulazak u prvu klasu koja je poljoprivrednicima najvažnija. Ovo se dešavalo i u zasadima u kojima oko stabala nije bilo korova jer su primjenjivani herbicidi ili je rađeno frezanje zemljišta. Sastav tla u mnogim voćnjacima je glinovit pa je i to otežavajuća okolnost za usvajanje vode.

Većina proizvođača koji se žale na ovaj sistem, imala je dovoljno vode za navodnjavanje i puštali su ga u rad ujutro ili uveče, ali su se zbog dugotrajne suše, bojali da će ostati bez vode.

Zašto su onda i dalje protiv upotrebe "kap po kap"?

Korijenov sistem voćaka, naročito starijih, s godinama sve se više udaljava od debla. Žile traže vlagu i hranu dalje od stabla. "Kap po kap" koncentrisan je uz deblo, biljka ne može da usvoji svu vodu. Ili će je uzeti korov ili će je voćka polako usvajati, a kada je suša dugotrajna, to nije dovoljno za nalivanje plodova, odnosno, njihov rast.  

Orošavanjem je voda brže dostupna biljakama

E sad, dolazimo do ključnog pitanja - Da li sistemi za orošavanje mogu da zamijene "kap po kap"? Pojedini uzgajivači jabuka koji imaju ugrađene sisteme za orošavanje tvrde da su spasili voće. Bili su korisni i u zasadima krušaka, u kojima, zbog mraza nije bilo dobrog roda, ali bi se potpuno osušili, da budem precizan.

Koliko je efikasan sistem za orošavanje? (Foto: Depositphotos/mountainpix)

U zasadima krušaka i šljiva koje su pretrpjele najveću štetu od mraza, plodovi koji su ostali na stablu bili su krupni pa i izuzetno krupni, ali je pitanje šta bi bilo da nije bilo mraza, a da je godina bila sušna. Kada je voćka mlada ili kada je malo roda, "kap po kap" daće rezultat, ali je ključno pitanje - da li će taj sistem biti dovoljan za dobar rod sa minimum 80 procenata plodova prve klase, u uslovima dugotrajne suše? Problem je i što su ti periodi sve duži i tako će, po svemu sudeći ostati i u narednom razdoblju.

Voćke bolje reaguju na sistem za orošavanje?

Pojedine kolege voćari tvrde da je spas u sistemima za orošavanje koji su korisni, ne samo protiv mraza, već i protiv suše. Jeste da se troši dosta vode ali je, prema njihovim riječima, a slažem se s tim, prednost što voćka mnogo brže usvaja vodu kada se navodnjavanje vrši preko lista nego preko korijena. Na primjer, 250 kubika vode na dva hektara zasada jabuka znači da bi svaka voćka, ako ima tri hiljade sadnica po hektaru, sistemom kap po kap, trebalo da dobije nešto više od 40 litara vode. I to je dosta za barem pet dana sa visokim dnevnim temperaturama.

Sad, da li bi ta količina bila efikasnija ako bi se biljkama davala posredstvom sistema za orošavanje? Proizvođači mi tvrde i vidjelo se u voćnjaku da su stabla jabuka, krušaka i šljiva bolje reagovala na navodnjavanje orošavanjem, nego kad su puštali putem "kap po kap". Bez obzira koja podloga da je u pitanju. Listovi inače mnogo brže usvajaju vlagu i zaista su izgledali dobro - zeleni, bez gubitka turgora.

Pokrenuti stručne rasprave o primjeni sistema za navodnjavanje

Ovo je zanimljivo viđenje i bilo bi dobro kada bi se o ovom pitanju, počelo više razgovarati, odnosno, da li orošavanje treba da zamijeni "kap po kap" u zalijevanju jabučastog i koštičavog voća?

Jeste, sistemi za orošavanje skuplji su, pokrivaju i prostor između redova, što dovodi do bržeg rasta korova.

Kruške pretrpile najveću štetu od mraza (Foto: B. Kecman)

Takođe, nakon orošavanja bilo bi potrebno da se obavi tretman zaštitinim sredstvima, da ne bi došlo do stvaranja uslova za recimo čađavu krastavost kod jabuka i krušaka. S druge strane, ako se ujutro zasad orošava, a u podne temperatura bude već iznad 30 stepeni, da li bi askusi (gljivice koja uzrokuje čađavu krastavost), imali dovoljno vremena, odnosno, vlažnosti lista, da izbace askospore i ostvare zarazu?

Sve ovo što sam naveo ne odnosi se na proizvođače malina, kupina i borovnica. S obzirom da imaju plitak korijen, "kap po kap" za njih je i dalje najbolji način navodnjavanja.


Fotoprilog


Tagovi

"Kap po kap" Sistem za orošavanje Navodnjavanje Suša Čađava krastavost


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.