Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Štetočine na šljivi
  • 15.05.2022. 16:30

Od šljivine ose može podbaciti i do 80 posto roda

U užičkom kraju u višim predjelima susjedne Srbije šljive napada šljivina osa, a u nižim i plamenjača i šupljikavost lista. Od ove ose rod može da podbaci i do 80 posto.

Foto: Zvezdana Gligorijević (ilustracija)
  • 208
  • 31
  • 0

U užičkom kraju susjedne Srbije, u zavisnosti od lokaliteta i sorte zasadi šljiva se nalaze u različitim fazama cvjetanja do procvjetavanja. Ujedno je to i period kada se intenzivno radi na zaštiti šljiva od raznih bolesti. U nižim krajevima ove regije naročite probleme prave žuta i crna šljivina osa i plamenjača, dok je višim osa glavni uzrok da rod podbaci.

U domaćinstvu Gorana Jarakovića iz Bioske uzgoj šljive i proizvodnja rakije je tradicionalni posao. U njegovoj porodici proizvodnje rakije prenosi se već sedam koljena, a domaćinstvo Jaraković se spominje i u spisima Jovana Cvijića. Na njegovom poljoprivrednom gazdinstvu trenutno ima oko 500 stabala šljive, a ove godine su posadili još 300, dok je u planu još nekoliko stotina stabala. Ovaj domaćin već ima iskustva sa šljivinom osom i opasnošću koja ona nosi.

"Mi se nalazimo na 900 metara nadmorske visine i nema mnogo bolesti šljiva. Uglavnom su one zastupljene u nižim krajevima. Na ovoj visini samo opstaje šljivina osa. Ona čak može da preživi mraz i da postane ponovo veoma aktivna. Ako se ne bi prskalo sa preparatima, gubitak bi bio i do 80 posto", rekao je Jaraković.

Larve se hrane sa unutrašnjosti ploda

Zato on preduzima sve neophodne mjere zaštite.

"Pred cvjetanja koristimo preparat i prskamo voće, a isti postupak ponavljamo i deset dana poslije cvjetanja. Takav postupak nam omogućava da se šljiva potpuno zaštiti od šljivine ose."

On je objasnio da šljivina osa polaže jaja u plod, koji se ubrzo sasuši, jer se larve hrane sa unutrašnjosti ploda. Tretman zaštite se ponavlja svake godine.

Praćenje ovih štetočina se radi postavljanjem bijelih ljepljivih klopki u zasade šljiva

Diplomirani inženjer Milena Ćirić iz Savjetodavne poljoprivredne službe Užice, kaže da žuta i crna šljivina osa (Hoplocampa flava i Hoplocampa minuta) imaju jednu generaciju godišnje.

"One prezimljavaju u stadijumu gusjenice u zemljištu. U periodu cvjetanja ženke polažu jaja na ili između čašićnih listića cvjetova. Štete prave gusjenice koje se ubušuju u tek zametnute plodove. Napadnuti plodovi otpadaju, a samo jedna gusjenica može oštetiti i do pet plodova. Praćenje ovih štetočina se radi postavljanjem bijelih ljepljivih klopki u zasade šljiva", kaže Ćirić.

Mjere zaštite

Ona mjere zaštite od šljivinih osa preporučuje nakon piljenja gusjenica, a prije njihovog ubušivanja u tek zametnute plodiće i sprovode se isključivo u fazi precvjetavanja voćke kada pčele i drugi polinatori nisu prisutni u zasadu. Preporučuje hemijski tretman nekim od registrovanih insekticida na bazi deltametrina.

Također, u zasadima u precvjetavanju, sprovodi se tretman u cilju zaštite tek formirane lisne mase od infekcija gljivama prouzrokovačima šupljikavosti lista koštičavog voća (Stigmina carpophila) i plamenjače šljive (Polystigma rubrum) na bazi aktivne materije mankozeb ili kaptan.

Prepoznajte simptome napada najčešćih štetočina i bolesti na voćkama

"Plamenjača šljive (Polystigma rubrum) je gljivično oboljenje šljive. Simptomi se javljaju na listu, u vidu pjega različitih veličina. Pjege su u početku žućkaste, pa narandžaste i na kraju crvene boje. Sa lica lista pjege su malo ispupčene, a sa naličja udubljene. Jače napadnuto lišće prijevremeno opada u avgustu ili početkom septembra.

Lišće se inficira ukoliko je mlado i kad se na njemu nalaze kapi kiše ili rose, pri čemu je temperatura vazduha iznad 8°C. Kritičan period za zaražavanje je od početka listanja pa dvije do tri sedmice poslije precvjetavanja".

Tretmane obaviti prije padavina

Ona navodi da se suzbijanje izvodi najčešće po precvjetavanju, izuzev ako se radi o osjetljivim sortama (požegača, čačanska ljepotica), a listanje se dogodi prije cvjetanja, tretiranje treba obaviti na početku. Ono se obavlja nekim od fungicida na bazi aktivne materija mankozeb, kaptan, propineb i drugi. Nakon 10-14 dana potrebno je ponoviti tretman.

"Šupljikavost lista je gljivično oboljenje koje napada sve vrste koštičavog voća. Napada list, plod i mladare. Karakterističan simptom je šupljikavost koja nastaje uslijed ispadanja unutrašnjeg dijela pjege. Uslijed jačeg napada voćka ostaje gotovo bez lišća", kaže Ćirićeva.

Primjena insekticida u fazi cvjetanja zabranjena

Za razliku od ostalih bolesti, osnovna zaštita obavlja se u jesen, kada opadne više od 50 posto lišća i u proljeće prije kretanja vegetacije.

"Za ove tretmane koriste se preparati na bazi bakra, na temperaturama višim od 7⁰C. Tokom vegetacije nakon cvjetanja preparati na bazi aktivnih materija mankozeb, kaptan, propineb i drugi. Tretman je potrebno ponoviti nakon dvije do tri sedmice. Tretmani zavise od godine, u kišnim uslovima veće su mogućnosti infekcije, pa bi zaštitu trebalo obaviti prije najavljenih padavina", savjetuje.

Na kraju je naglasila da je primjena insekticida u fazi cvjetanja zabranjena.


Tagovi

Šljivina osa Bolesti šljiva Štetočine Šupljikavost lista Plemenjača Milena Ćirić Goran Jaraković


Autorica

Zvezdana Gligorijevic

Više [+]

Novinarka više od 20 godina. Kao dopisnik pokriva veliki dio Zlatiborskog okruga - Užice, Zlatibor, Bajinu Baštu, Arilje, Požegu, Kosjerić, a ponekad i ostale opštine Zapadne Srbije.