Prepoznajte simptome napada najčešćih štetočina i bolesti na voćkama

Vrijeme je kao stvoreno za razvoj bolesti i štetočina na voćkama. Povremene padavine praćene višim dnevnim i noćnim temperaturama dovele su, u voćnjacima u kojima se ne primjenjuju pesticidi ili u kojima je promašen termin prskanja, do jačih napada štetočina, naročito na jabukama, kruškama i šljivama.

Evo najčešćih štetočina i bolesti kao i njihovih simptoma pomoću kojih možete da ih prepoznate na voćkama:

Lisne uši najviše preovladavaju različite lisne uši, zelena, Aphis pomi, i pepeljasta uš, Dysaphis plantaginea koje najviše napadaju jabuku i krušku. Uši sišu biljne sokove što dovodi do uvrtanja i sušenja listova, stvaranja medne rose koja privlači mrave i gljivu čađavicu, deformacije plodova i njihovog opadanja. Suzbijaju se insekticidima i ljutim začinima, ako se ne žele pesticidi.

Kruškina buva, Psylla pyri,  je vrlo teška za suzbijanje, otporna je na većinu insekticida. Takođe, luči mednu rosu zbog čega se plodovi prljaju i gube na kvalitetu. Peteljke gube turgor što dovodi do opadanja plodova.

Cigaraš, Byctiscus betulae, pojavljuje se na više voćnih vrsta, najčešće lozi i kruškama. Izgriza nerve listova  koje zatim uvija u "cigare". Ne pričinjava veću štetu, smanjuje se napad kidanjem smotanih listova.

Dudovac, Hyphantria cunea, takođe napada više voćnih vrsta. Gusjenice su dlakave i mogu da izazovu golobrst, a nalaze se u paučinastim gnijezdima. Nakon nekog vremena hrane se individualno. Teško je boriti se protiv njih kada se formira gnijezdo tako da je najbolje uništavati ih mehanički.  

Kruškina osica, Janus compressus, napada mlade grančice. Ženka pravi više rupa na grnčicama i u posljednju rupu polaže jaja. Izdanci se savijaju, a lišće tamni jer se larva hrani njihovim sokovima. Često štete mijenjaju sa bakterioznom plamenjačom, lat. Erwinia amylovora.

Šljivine osice, Hoplocampa sp. - crna tačka na plodićima, nakon završetka cvjetanja, siguran je znak da su se osice ubušile u plodić koji će malo kasnije sigurno da otpadne. Tada ne pomažu nikakvi insekticidi. Ključ je u prskanju u precvjetavanju, prije ubušivanja larvi koje su bijele sa crnom glavom.

Grinje – crveni voćni pauk, Panonychus ulmi, kruškina grinja, Eryosiphe pyri - pogoduje im toplo i suho vrijeme. Sisaju sokove što dovodi do sušenja listova. Suzbijaju ih akaricidi, a od nehemijskih sredstava, bijeli luk ima sasvim dobru svrhu.

Kruškina mušica šiškarica, Contarinia pyrivora - štetu izazivaju larve bijele boje koje se nalaze u unutrašnjosti plodića. Napadnuti plodići opadaju ali se prije toga deformišu i imaju izgled tikvice. Zaštita se vrši tretmanima prije početka vegetacije i redovnom obradom zemljišta.

Čađava krastavost jabuka i krušaka, Venturia inequalis i Venturia pyrina - simptomi se pojavljuju na plodićima i listovima u vidu tamnih fleka koje se vremenom spajaju što dovodi do pucanja plodova i njihovog prljanja zbog čega ne mogu biti u prvoj klasi i imati dobru otkupnu cijenu. Teško se suzbija bez fungicida. Ako se tamne fleke mogu obrisati prstom znači da je infekcija zaustavljena.

Pepelnica jabuka, Podosphaera leucotricha, listovi dobijaju bjelkastu boju, a nakon nekog vremena, posmeđe i osuše se. Preparati sa sumporom i pojedini fungicidi mogu da je zaustave, a od alternativnih metoda, bijeli luk daje dobre rezultate.

Kovrdžavost listova breskve, Taphrina deformans - ako se u februaru i martu ne djeluje bakrom ili fungicidima, kada može doći do pucanja pupoljaka zbog toplijeg vremena, bolest će se useliti u pupove i pojaviti nakon cvjetanja. Teško je skidati zaražene listove ali prskanje sa preparatima sa većim procentom azota i prihrana azotnim đubrivima, oko stabala, mogu da oporave biljku.