U zasadima borovnica ne bi trebalo dopustiti da prevladaju korovi jer iscrpljuju biljku i usporavaju njen rast i razvoj. U ovom periodu potrebno je i obaviti prihranu đubrivima s više fosfora.
Borovnica je među biljkama koje najslabije trpe konkurenciju ostalih za dostupna hranjiva u zemlji. Ako oko stabala raste dosta korova, on će spriječiti rast i razvoj biljke, kao i redovno plodonošenje.
Dubina korijena borovnice iznosi nešto više od 40 centimetara. Najviše problema od korova proizvođačima prave pirika i slak.
Prvi ima dubok korijen koji se teško vadi do kraja, a slak, koji na vrhu ima velike bijele cvjetove, obmotava grane borovnica zbog čega može lako da dođe do njihovog, ali i kidanja pupoljaka, što oštećuje biljku i umanjuje prinos.
Zato je od velike važnosti kontinuitet u čupanju trava, odnosno, korova iz zasada i ko ne obezbijedi dovoljne količine piljevine, sječke ili folije, može imati velikih problema, naročito u ovoj godini koja je jedna od najboljih što se tiče dostupnosti vode za sve biljne vrste.
Isčupane korove trebalo bi iznijeti iz zasada, naročito ako cvjetaju, a oko grmova borovnica trebalo bi staviti piljevinu (ne presitnu) i sječku da korovi sporije rastu.
Iako je u zemljištu dovoljno vlage, u slučaju da temperature prelaze 35 stepeni, mora se vršiti navodnjavanje borovnica, naročito u višim područjima gdje je isparavanje vlage iz zemljišta brže u odnosu na nizijske krajeve. Ono bi trebalo da se obavlja u ranim jutarnjim časovima jer je zemlja hladnija dok je u večernjim toplija zbog intenzivnog zagrijavanja.
Navodnjavanje u večernjim časovima poželjno je ako je voda stajala u cisternama i ako je koliko toliko zagrijana. U sisetem mogu da se unesu vodotopiva đubriva s više fosfora, bora i cinka, a uporedo se može vršiti i folijarna prihrana, takođe s đubrivima s više fosfora jer se u ovom periodu za proljeće stvaraju zalihe ovih minerala koji su važni za redovne i visoke prinose.
Dovoljna su tri do četiri tretmana ovim đubrivima tokom avgusta, a u septembru treba pojačati ishranu s više kalijuma, koji će takođe biti dostupan u proljeće naredne godine, jer 80 posto kalijuma borovnica koristi na osnovu zaliha od lani.
Od avgusta nije poželjna pretjerana upotreba azota tako da ne treba bacati oko grmova đubriva s više azota jer postoji opasnost da grane, do zime, ne odrvene dovoljno.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor