• Uzgoj voća
  • 20.10.2019. 16:00

Nenad Magazin: Za nove zasade voća treba sačekati bar do polovine novembra

Još uvijek ne treba kretati sa podizanjem novih zasada, iako bablje ljeto i topli vremenski uslovi odaju utisak da je sada idealan period za sadnju novih voćaka, poručuje Nenad Magazin sa Poljoprivrednog fakulteta.

Foto: Bigstockphoto/travelview
  • 324
  • 66
  • 0

Iako vremenske prilike odgovaraju sadnji, Nenad Magazin podsjeća da sadnice još uvijek nisu spremne da budu izvađene i posađene.

"Jako je toplo i ljudi se zavaraju misleći da je sada odlično vrijeme da zasade novi voćnjak. Koliko god su vremenske prilike možda na ruku tome, razlog zašto ne preporučujemo to, je što sadnice još uvijek nisu završile odrvenjavanje kako treba i nisu ušle u period mirovanja, tako da sa sadnjom treba sačekati najmanje do polovine novembra, a ako se ovakvo toplo vrijeme produži možda čak i kasnije“, naglašava Magazin.

Počnite na vrijeme sa jesenjom zaštitom voća

U ovom periodu neophodno uraditi jesenje zaštitne tretmane

Ono što dalje slijedi jeste da, navodi naš sagovornik, proizvođači, kada opadne list, urade jesenje zaštitne tretmane. Preporuka je kod svih da pre opadanja lista urade odgovarajuće folijarne tretmane đubrivima kako bi stabla usvojila i deponovala rezerve određenih mineralnih materija i elemenata.

On navodi da trenutno ima puno zasada pogotovo koštičavog voća, koji su sada ili čak i prije mjesec dana, u periodu napada bolesti, ostali bez lista što ne bi trebalo da se desi jer to utiče na pripremu stabala za zimski period mirovanja, za njihovo preživljavanje preko zime i na kretanje prinosa i roda u idućoj godini.

"Ako uradimo pravovremeni jesenji tretman odgovarajućim preparatima možemo reći da smo zaštitili voćku do druge polovine zime kada se radi sljedeći tretmani. Kod koštičavih voćnih vrsta imamo problem sa bakteriozama koje su veliki problem; pogotovo ako se radi neka rana zimska rezidba i rane sporo zarastaju, a parazit, u ovom slučaju bakterije, to iskoriste i prodiru dublje u grane u debla i izazivaju probleme koji su brzo vidljivi ili su vidljivi kasnije," navodi Magazin.

Poručuje da je, u ovom periodu mirovanja, važno ne stvoriti povoljne uslove za razvoj bakterioza kod koštičavog voća do koje može doći ukoliko se rezidba uradi vrlo rano ili u niskim zimskim temperaturama. Preporučuje da je bolje uraditi rezidbu kasnije jer, kako kaže, to ima povoljniji efekat što se stanovišta razvoja ovih parazita tiče.

Navodi da se nerijetko dešava i pojava novih štetočina ističući da je jedna od najproblematičnijih stjenica. "Imamo pojavu stjenica koje su invazivna vrsta štetočine, to su takozvane smrdibube. One veliki problem stvaraju u voćarstvu, prave štetočine na plodovima, isisavaju plodove, nastaju vidljive štete koje utiču na pad kvaliteta plodova", objašnjava Magazin.

Kako bi se smanjile štetočine i bolesti, u svijetu se dosta koristi upotreba pesticida. Međutim, Magazin objašnjava da treba upotrebu pesticida smanjiti što više i u borbi protiv bolesti, gajiti sorte koje su otporne, te na taj način smanjiti broj tretmana na najmanji mogući.

Kako zaštititi voćke od mraza i niskih temperatura

Gajiti sorte koje su otpornije na promenjene zimske uslove

Što se vremenskih uslova tiče, navodi da bi idealno za razvoj voćaka u toku zime bilo da zima ima početak, sredinu i kraj, što je u posljednjim godinama klimatskim promjenama izmjenjeno, te dodaje da se tome poljoprivrednici mogu prilagoditi jedino podizanjem novih zasada uz vođenje računa o lokalitetu.

"Gajiti one sorte koje su otpornije u smislu da kasnije cvjetaju i koje imaju manji rizik od niskih temperatura. Što je nadmorska visina niža imamo veće mogućnosti za pojavu mrazeva u vrijeme cvjetanja. Zato se uvijek u ravnici gaje jabuke, kruške, šljive koje su otpornije. Osjetljivije vrste kao što su kajsija, breskva, trešnja su za više nadmorske visine. Treba uvoditi i nove tehnologije proizvodnje u zaštićenom prostoru i nove tehnologije zaštite od mrazeva. Pored antifros sistema treba uvoditi i vjetroturbine kao najefikasniju zaštitu od mrazeva", poručuje Magazin.

Po njegovom mišljenju, drugi problem sa kojim se susreću voćari je nedostatak odgovarajuće obučene i stručne radne snage za orezivanje voćnjaka.

"Period zimskog mirovanja je period kada se izvodi jedna od važnih operacija u voćarstvu, a to je rezidba. Problem sa kojim se proizvođači susreću je sve manji broj obučenih rezača i sve veća cijena koštanja rezidbe. Znati orezivati je zanat, to nije nešto što je redovan fizički i sezonski posao. Vrlo je važno da rezidbu izvode stručni i obučeni ljudi koji dosta koštaju. Oni rano počnu da orezuju i njihov posao traje u toku cijele zime i vrlo je važno da se rezidbi posveti pažnja da bi se stiglo da se završi do kraja zime“, objašnjava Magazin.

On apeluje na voćare da se moraju prilagođavati toj situaciji i da se moraju okrenuti novim tehnologijama. "Treba koristiti makaze na struju, pneumatske makaze, mašine za rezidbu i druge tehnologije koje mogu smanjiti korišćenje radne snage i uraditi posao kako treba," poručuje Magazin.

Iako mašine ne mogu u potpunosti da zamene ljudsku radnu snagu, mogu da pomognu dosta, te oni koji uvedu bar makaze na struju za rezidbu olakšat će i ubrzat će znatno cijeli proces, poručuje naš sagovornik.


Tagovi

Zaštita voća u toku zime Novi zasadi Štetočine Nenad Magazin Sadnja voćaka


Autorica

Andrijana Glišić

Student žurnalistike i ljubitelj digitalnih medija.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi