Ne bacajte đubrivo, nego hranite biljke - analiza zemljišta preduslov kvalitetne proizvodnje

Za lošije prinose ili slab napredak biljke postoji više razloga. Sastav i kvalitet zemljišta su na prvom mjestu, a često je analiza zemljišta zaboravljen korak u poljoprivrednoj proizvodnji. Prihrana biljaka je veoma važna u proljetnom periodu, kada one bujaju.

Specijalista fitomedicine Saša Radosavljević smatra da se moramo pridržavati sljedećeg: ne bacajte đubrivo, nego hranite vaše biljke. Jedan dio njegove knjige "Život maline" posvećen je ishrani, kako maline, tako i drugih biljaka. Kroz određene etape pojasnio je kakve su reakcije kod nekih biljaka kada postoji nedostatak ili višak određenih elemenata.

"Imamo veliku manu, da decenijama bacamo đubrivo, što je velika greška. Tada ne znamo koliko je biljci dovoljno, šta je bitno, šta je nebitno za nju, koliko i višak može da šteti, kao i manjak nekih elementa”, naglašava Radosavljević.

Prvi korak - analiza zemljišta

Ono što zaboravljaju mnogi koji žele da se bave voćarstvom ili povrtarstvom jeste važnost hemijske analize zemljišta.

“Imao sam slučaj u Užicu kada je čovjek posadio pet i po hektara maline, ali nije uradio analizu. Što bi rekao jedan moj stariji kolega, to je gajenje Bogu na veresiju", kaže on, dodajući da je to isto kao kada zidate kuću - morate prvo postaviti temelj.

"Čovjek posadio, stavio stubove, 120.000 eura uložio i sve to bez hemijske analize. Uz to su i sadnice bile iz proizvodnog zasada, što je isto velika greška. Dakle, on je počeo da pravi kuću od drugog sprata."

Napominje da je važno tražiti stručno mišljenje. Osnovne hemijske analize su sasvim dovoljne da bi se odradila priprema zemljišta za sadnju i to se može odraditi na institutima, poljoprivrednim fakultetima ili u poljoprivrednim stručnim službama.

"Kada sam mu rekao šta sve treba da uradi da bi tu grešku ispravio zaboljela ga je glava. Proces oporavka zemljišta u tom sistemu, gdje je već posađena biljka, trajao bi tri do četiri godine, kako bi dobio optimalan rod.”

Najčešće pitanje - kako se uzimaju uzorci

Kada se izabere parcela na kojoj će se saditi biljna kultura postoje određena pravila kako uzeti uzorke zemljišta, kako bi rezultati bili što tačniji.

“Ako su kulture sa plićim korijenovim sistemom, idete prvi sloj od 0 do 30 cm, negdje za visinu ašova. Uzimate sa 16 mjesta u cik-cak i sve stavljate u kantu. Potom sve to izmiješate rukom i dobijete neku srednju vrijednost. Izvadite kilogram zemljišta u kesu i to nosite na analizu", objašnjava naš sagovornik.

Nakon analize, dobit ćete tumačenje i tu ne smije biti grešaka. Na primjer, ako analiza zemljišta pokaže da u uzorku ima više od 50 jedinica kalijuma, to znači da se ne smiju koristiti đubriva 8, 16, 24 ili ona koje imaju kalijuma. Parametri koji su veoma značajni za kvalitet zemljišta su vrijednosti gradivnih elementa, azota, fosfora, kalijuma i humusa.

“Najbolji pH je između 6 i 6,5. Tamo gdje je od 4 do 4,5 tu mora da se popravlja, pri čemu mogu nastati velike greške. Obično odemo i kupimo nešto za kalcifikaciju, ali ako se ne uradi analiza, nećemo znati koliko tog materijala treba dodati."

Kako dalje navodi, krečni materijal je u hemijskom sastavu CaCO₃, kalcijum karbonat.

"Ako radite kalcifikaciju samo sa njim, uz određeni dio stajnjaka, stalno povećavate nivo kalcijuma. Ukoliko povećavate stalno nivo kalcijuma, pravite disbalans između ostalih materijala, pa onda nemate taj odnos kalcijuma i magnezijuma tri prema jedan", precizira Radosavljević.

Kako unijeti magnezijum u zemljište?

Postoji veliki problem sa unosom magnezijuma u zemljište, a Radosavljević navodi primjer da je za malinu godišnje potrebno unijeti oko 17 kilograma.

“Problem je unijeti u zemljište tu količinu čistog magnezijuma, ako svake godine naš poljoprivrednik njivu đubri sa NPK-a đubrivom u jesen, na proljeće dodaje KAN, a onda uradi kalcifikaciju. Jedan od prijedloga je da se to uradi dolomitom, koji ima idealan odnos kalcijuma i magnezijuma tri prema jedan ili nekim novim proizvodima koji uz kalcijum imaju u sastavu magnezijum i zeolit."

Pet načina kako povećati količinu gvožđa u zemljištu

On pojašnjava da pH svake godine možete podići za 0,6-0,7 i doći do one granice 6-6,5 gdje se svi elementi ravnomjerno usvajaju. Na području gdje je zemljište bogato azotom, zbog navike da se najviše koristi KAN, tu čak može biti i problema sa viškom.

“Biljkama je potreban azot, jer je on element koji daje zeleni efekat i prirast, ali ne treba pretjerivati. Azot kod određenih biljnih kultura, ako ga ima više, može stvoriti velike probleme. To nas vraća na analizu zemljišta, odnosno, da se odredi kolika je količina u zemljištu i onda da se na osnovu toga odredi koliko će se primjenjivati tog đubriva."

Posebno treba obratiti pažnju na fosfor.

"Imao sam slučajeve da količina fosfora bude i 10 do 20 puta manja od potrebne. Fosfor je gradivni element. Potreban je biljci od razvoja korijena do cvjetanja i opredjeljivanja rodne grane. Nebitno je da li je rodna grana na paprici ili je rodna grana na malini i samim tim opredjeljuje broj cvijetnih pupoljaka, kasnije i rod", precizira ovaj specijalista fitomedicine.

Bolest ili nedostatak nekog elementa?

Česta nedoumica kod poljoprivrednika je kako prepoznati da li biljci nedostaje neki od osnovnih elemenata ili je u pitanju bolest.

“Svaki element u nedostatku ili višku se ispoljava u vegetaciji na vegetacionim dijelovima. Kada kod kukuruza postoji nedostatak fosfora, liske su ljubičasto-crvene boje. To je prvi simptom nedostatka fosfora."

Na paradajzu, malinama, kao i na bilo kojoj drugoj biljci, ako je ljubičast novi prirast, znači da je bilo hladnije. Fosfor je tada teže pokretan u biljci i onda ga slabije usvajaju.

"Isto važi i za magnezijum, kad pogledate list i između bude žućkasta boja, pa se misli da je u pitanju plamenjača ili bakteriozna plamenjača. Kada nema magnezijuma u dovoljnoj količini, to biljka manifestuje na listu", objašnjava i dodaje da kada se cvijet nije oplodio to ukazuje na manjak bora. 

"Za sve te elemente postoje preparati, što tečni, što kroz zemlju, mogu se lako primijeniti i brzo pomoći biljci.  Znači, prvo treba vidjeti koja je boja i da li nedostaje nešto od toga, pa onda prskati biljke protiv štetočine ili bolesti koje mogu biti uzročnici.”