Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Propadanje malinarstva
  • 21.07.2017. 10:00

Nazire li se pad malinarstva u BiH?

Mislim da smo došli u period kada sahranjujemo malinarstvo u BiH u ovom obliku kakvo je. To je važno naglasiti jer ovako više ne može, kazao je Adnan Maličević.

Foto: Ashtray/bigstockphoto.com
  • 7.738
  • 568
  • 0

Adnan Maličević je direktor Oglednog poligona Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. U ovom centru se provode istraživanja o uzgoju i sortama jagodičastog voća u BiH uključujući i malina. Kao jedna od osoba koja je direktno radila na razvoju malinarstva u BiH, Maličević realistično oslikava situaciju u sektoru koji je nekada "tresla" zlatna groznica, a danas "tresu" niske cijene.

"Mislim da smo došli u period kada sahranjujemo malinarstvo u BiH u ovom obliku kakvo je. To je važno naglasiti jer ovako više ne može", kazao je u razgovoru za Faktor .

Malinari u BiH su prve velike zarade vidjeli prije par godina kada je sve počelo. Rođak je učio od rođaka, dobavljao sadnice i počeo uzgajati malinu. Nije se znalo ko će otkupiti niti po kojoj cijeni, ali se računalo da velika potražnja nikada neće prestati. Određeni period situacija je djelovala toliko obećavajuća da se 20.000 porodica počelo baviti uzgojem malina.

Malinari nezadovoljni cijenom

Ove godine malinare je dočekao šok. Udruženje otkupljivača i izvoznika jagodičastog voća FBiH oglasilo se saopćenjem krajem juna kada su kazali da se finalna cijena otkupa maline u 2017. godini može očekivati do 1,50 KM po 1 kg na plantaži proizvođača, a bez paušalne naknade i poticaja od strane države. Na ovo su reagovali proizvođači malina optužujući otkupljivače da nude nerealno niske cijene pri tom navodeći određene cijene sa svjetskih berzi tvrdeći da je cijena maline u Evropskoj uniji drastično veća.

"Otkupljivač ima svog kupca u inostranstvu i kupac mu daje cijenu, to je to. Možete vi govoriti je li ona u Evropi tolika ili kakva već, to je nebitno. Ne možete vi otići na neku internet stranicu i reći cijena maline, nafte, soje ili čega već je tolika. To ne ide tako već treba sagledati realnost", pojašnjava Maličević spekulacije o cijenama maline i poručuje da se svi moraju vratiti korak unatrag i sagledati realnost.

Svi su računali sa "jednog dunuma toliko para, sa deset dunuma toliko para. Niko nije vodio računa je li to dovoljno, kome će se prodati, to je najveći problem", ističe.

"Nije uopće država, sistem, zajednica ili struka bio taj neko ko je rekao naš je proizvod malina. Nego, kako je išlo na tržištu. Mi smo to počeli govoriti da je naša malina najbolja, najbolja nam voda, mi smo ovaki i onakvi. Slatka i mehka, može se i bez zuba jesti. Matere mi, nije prskana i takvi slični epiteti. Ali na globalnoj pijaci postoji samo jedna stvar, a to je papir! Mi to nemamo. Ako vi sad odete i pitate mnoge proizvođače čime su prskali maline, oni ne znaju. I kako da zauvijek prolazite s takvom robom na tržištu. Problem je i kada se koriste pesticidi koji ubijaju pčele i zagađuju zemljište, kada u u vodi imamo ostatke teških metala, ako berači idu u WC, a ne peru ruku, sve je to veliki problem i kulminiralo je ovom situacijom", kazao je Maličević.

Problemu se nije pristupilo sistemski

Veliki nered je nastao jer niko nije planirao šta će biti sa velikim rastom u malinarstvu, problemu se nije pristupilo sistemski. S druge strane, ljudima koji žele da prehrane porodicu ne možete zabraniti da uzgajaju maline. Ali tu su i ograničeni skladišni kapaciteti koji ako se napune, u njih ne može ni gram više stati.

Veliki je razdor između otkupljivača i proizvođača. Ali za tim nema potrebe, jer svi imaju zajednički interes i uloga nadležnih institucija bi trebala biti da budu medijator, da ih ujedine i promoviraju njihove interese. Ali nije uloga države da sad nekom plaća malinu. Nemojte misliti ni da je otkupljivačima lahko, pojašnjava Maličević.

Praktikovati savremeni uzgoj

Opstat će onaj ko jasno i glasno zna i može da kaže i potvrdi od početka do kraja lanac u malinarstvu. Šta to znači? Proizvođač koji je posadio sadnicu mora znati odakle mu sadnica, mora imati dokumentaciju. Mora praktikovati savremeni uzgoj, raditi s agronomom i voditi računa o svakom aspektu proizvodnje. Opstat će oni malinari koji su se organizirali kao kućna radinost, jer malinarstvo nije zamišljeno da se od njega obogatite. Ono je osmišljeno tako da vi imate dva dunuma zemlje na kojem će raditi četveročlana porodica. U konačnici, moraju se proizvoditi one vrste i na način koji zahtijeva globalno tržište.

U slučaju elementarnih nepogoda, malinar će imati svu dokumentaciju i onda država treba da kaže - ovaj čovjek je uradio sve po protokolu, ima sljedivost proizvoda, trebao je nabrati toliko tona maline ali je izgubio zbog elementarne nepogode toliko, sad ćemo mu to kompenzirati. Ali odakle novac? Pa kad smo izvozili desetina miliona maraka vrijednosti malina, država je ubirala porez. Sad je vrijeme da se dio tog novca vrati i malinarima, da im se plati pretrpljena šteta, kategoričan je Maličević koji je kazao da pojedine općine nisu proglasile stanje elementarne nepogode zbog čega malinari ne mogu biti kompenzirani uslijed pretrpljene štete.

Rješenje nije ni u preradi

Poručuje da rješenje nije ni u prodaji na domaćem tržištu kao ni u preradi maline za potrebe proizvodnje soka i đemova. Pojavljuju se problemi sa naplatom od tržnih centara, a s druge strane, mentalitet ljudi u BiH je da se ne konzumiraju toliko maline a za proizvodnju đemova i sokova se čeka kraj sezone.

Industrijska prerada malina u sokove i đemove zahtijeva izuzetno nisku otkupnu cijenu maline od 1 KM po kilogramu što proizvođači ne prihvataju.

Foto: Ashtray/bigstockphoto.com


Tagovi

Malinarstvo Pad Maline Uzgoj Proizvodnja Cijena Otkup


Autorica

Karolina Rastija

Više [+]

Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić