• Uzgoj aronije
  • 05.09.2017. 15:00

Napustili Ameriku pa sad u BiH uzgajaju aroniju!

Sigurne poslove i lagodan život u Salt Lake Cityju Emin Tatarević i njegova porodica zamijenili su prije pet godina krajiškim brežuljcima. Kako im ide, pročitajte u tekstu!

Foto: teine/bigstockphoto.com
  • 701
  • 35
  • 1

Sigurne poslove i lagodan život u Salt Lake Cityju Emin Tatarević i njegova porodica zamijenili su prije pet godina krajiškim brežuljcima, gdje su na kupljenom zemljištu, bez osigurane infrastrukture, počeli uzgajati aroniju. Danas su vlasnici najveće plantaže aronije u BiH i Poljoprivredne zadruge Tatarevich & Sons, gdje na devet hektara imaju 21.000 sadnica u bihaćkom naselju Mala Gata, piše klix.ba.

1994. godine odlučili su se za odlazak u Ameriku. U SAD-u počinje nova stranica njihovog života, gdje su, kako kaže Emin, relativno brzo stvorili uvjete za lagodan i lijep život. U početku se Emin bavio logistikom i transportom, iz razloga što u tim oblastima nije bilo potrebe za dobrim znanjem engleskog jezika. Dvije godine je radio u dvije firme, nakon čega je kupio svoje prvo transportno vozilo i odlučio osnovati vlastitu kompaniju.

Vratili se polovinom 2012. godine

"U jednom trenutku naša firma je upošljavala blizu 100 ljudi. Živjeli smo dosta fino, ali nažalost moja supruga se razboljela i odlučili smo se vratiti u Bosnu. Vratili smo se polovinom 2012. godine i čim smo stigli, ja sam se htio nečim baviti. Ubrzo su za nama stigli i naši sinovi Mirza i Meša zajedno s porodicama. Nažalost, progres bolesti moje supruge bio je veliki i ona je preminula prije dvije godine", priča Emin Tatarević.

On kaže da je, dvije godine prije nego se vratio u Bosnu, u Bihaću u jednoj ulici zapazio da skoro svaka kuća ima registrovan neki biznis ili firmu.

"Nije mi bilo jasno da li stvarno ima toliko posla i kome se prodaje to. No, kada sam došao sljedeće godine, primijetio sam da je veliki broj tih firmi zatvoren ili se na njihovom mjestu nalaze neke nove. Ja sam se morao nečim baviti kad sam se vratio, a ugostiteljstvo, zanati i općenito neki mali poslovi me nisu privlačili. Za sve što sam u životu radio smatrao sam da treba imati permanentan progres i uvijek mora ići naprijed", govori.

Uzgoj danas nije previše rentabilan

On kaže da mu se realnim činilo okušati u poljoprivredi ili turizmu, budući da je supruga bila protiv bilo kakve kafane, kafića i restorana. Tako se odlučio za voćarstvo, tačnije za jednu u to doba novu i malo poznatu kulturu - aroniju.

"Ova vrsta poljoprivredne proizvodnje u tom periodu je bila poprilično atraktivna, a zajedno s jednom firmom uradili smo i marketinško istraživanje tržišta kada je riječ o aroniji. Nažalost, to istraživanje se pokazalo nerealnim, ne samo za BiH, već i sve okolne zemlje. Uzgoj aronije danas nije previše rentabilan, otkup praktično ne postoji", kaže Emin.

Navodi da na području bivše Jugoslavije, kod svih proizvođača, ne postoji nijedna linija za preradu aronije.

Nijednog klijenta za otkup veće količine aronije

"Rade se samo neki sokovi, ali to je sve slabo, jer se to proizvodi da roba ne propadne, a ne radi dobrog i kvalitetnog proizvoda, nadasve brendiranog proizvoda. Mi pokušavamo brendirati neke poizvode od aronije, međutim to ide dosta teško. Naše proizvode uglavnom kupuju apotekari, međutim, apoteke u najvećoj mjeri, ipak, uzimaju sokove, primjerice iz Njemačke. Mi smo, s druge strane, testirali te sokove, pa smo u njima našli 27 posto vode. A ljudi gledaju te proizvode jer na njima piše "Sok od aronije - bio 100 posto". Šta znači to 100 posto", pita se Tatarević.

Ističe da do sada nisu uspjeli pronaći nijednog klijenta s kojim bi potpisali ugovor o otkupu veće količine aronije. Uglavnom se radilo o manjim količinama.

Kreirali balzamik - odležano sirće

"Mi smo od aronije uradili neke stvari koje još niko drugi nije: kreirali smo primjerice "odležano sirće - balzamik" koje još niko nema. Radili smo i rakiju od aronije koja je izuzetno kvalitetna i ko god ju je probao nije se požalio. Sok od aronije nije poput drugih sokova koji se piju zbog žeđi ili degustacije. On se prodaje kao dijetetski dodatak prehrani, ali je izuzetno zdrav. Maksimalna upotreba je jedan decilitar dnevno. Vi možete popiti litar ili jedan decilitar, imat ćete isti efekt. Dakle, nema potrebe da se piju velike količine", objašnjava.

Porodica Tatarević od aronije pravi džemove i to one od čiste aronije, kao i u kombinaciji s crnom ribizlom i borovnicom. Njihovi proizvodi su i matični sok od aronije, čaj, sirće, rakija i likeri.

"Trenutno imamo devet hektara zasijane aronije i 21.000 sadnica ili žbunova aronije. Prošle godine smo proizveli blizu 50 tona aronije, ove godine smo zamislili da idemo preko 70 tona, ali ne vjerujem da ćemo imati toliko zbog ekstremne suše. Neki dan smo na plantaži izmjerili 42,7 stepena celzija. S druge strane, u maju su nam problem pravili kasni mrazovi pa smo čak palili i vatre pored zasada. Sve je to uzelo svoj danak", kaže Emin Tatarević.

"Riba smrdi od glave"

"U Unsko-sanskom kantonu poljoprivreda je čak izabrana za stratešku granu privređivanja, a nemamo ni najosnovniju infrastrukturu, tipa sistema za navodnjavanje ili protivgradne zaštite, dok općine ne mogu da riješe divlje deponije koje se nalaze na svakom ćošku i predstavljaju probleme proizvođačima. No, riba smrdi od glave, pa odatle stvari i treba početi rješavati", dodaje.

Ipak, uprkos svim vjetrenjačama, Emin ističe da će se njegova porodica nastaviti boriti i pokušati pronaći svoje mjesto na tržištu. Nada se da će država početi raditi svoj posao kako treba, ali i da će aronija i njeni proizvodi biti prepoznati i cijenjeni na tržištu.

Izvor: klix.ba, Foto: teine/bigstockphoto.com


Povezana biljna vrsta

Aronija

Aronija

Engleski naziv: Chokeberry | Latinski naziv: Aronia melanocarpa

Aronija je višegodišnja listopadna voćna vrsta porijeklom iz Sjeverne Amerike, a pripada porodici ruža (Rosaceae). Na europskom se kontinentu najviše uzgaja u Rusiji, Poljskoj,... Pročitaj više »

Tagovi

Aronija Uzgoj Amerika Tatarević Prodaja BiH Plantaža


Autorica

Karolina Rastija

Karolina je magistrica agroekonomike sa iskustvom u poljoprivredi, a svoje znanje i savjete dijeli i sa čitateljima Agrokluba!

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Pijačna ponuda u Trebinju.