Najveći probirač zemljišta među voćkama. Koja je najbolja dunja za gajenje?

Berba dunja se polako privodi kraju, a rezultat nestabilnih vremenskih uslova, temperaturnih oscilacija i čestih kiša u maju i junu je velika razlika u prinosima, dok u mnogim dunjicima gotovo da nema ploda.

Biljana Ilić, domaćica iz knjaževačkog sela Jakovac u Srbiji, uzgaja dunju na maloj površini, tačnije na tridesetak ari ima 150 stabala.

"Uprkos nešto lošijoj proizvodnoj godini, ne mogu reći da nismo zadovoljni prinosom ove godine. Sa ove površine imali smo dvije tone lijepe, krupne i što je najvažnije zdrave dunje. Oko stotinak kilograma smo obećali kupcima u okolnim selima za slatko i sok, a ostatak roda ćemo dati otkupljivaču po cijeni od 58 dinara (1 KM, op.ur.) po kilogramu", kaže Ilićeva i dodaje da je na nešto niži prinos ove godine najviše uticao kasni proljetni mraz koji je "zakačio" gotovo sve voćne vrste u tom dijelu sela.

Nekada za kompot, sada za rakiju

Prema riječima Stevana Savića, poljoprivrednog tehničara i vlasnika rasadnika "Argus" iz kruševačkog sela Lazarevac, proizvodnja dunja u Srbiji se proteklih godina znatno povećala. I dok se ranije ovo voće najviše gajilo zbog kompota, soka i raznih poslastica, sada se u velikom procentu gaji zbog rakije.

"Veliki broj proizvođača proteklih godina koji dođu da kupe sadnice dunje napominju da je gaje upravo zbog proizvodnje rakije koja postaje sve traženija, jer je kvalitetna i pitka. Međutim, da li će je neko gajiti zbog rakije ili ne, kao rasadničar imam obavezu i odgovornost da proizvođačima skrenem pažnju na osnovna načela za pravilno gajenje ove voćne vrste", ističe Savić.

Ni previše vlažna i previše krečna

Za uspješno gajenje dunje veoma su važne osobine zemljišta, što znači da aktivni sloj treba da bude dovoljno dubok oko 120 cm, propustljiv i rastresit, jer tamo gdje je aktivni sloj plitak, stabla će se slabije razvijati, samim tim će doći do smanjenja prinosa i kvaliteta.

"Takođe, zemljišta sa visokim podzemnim vodama nikako nisu povoljna, zato ona ne smije da bude viša od 150 cm. Struktura zemljišta je jako važna i na nju utiče količina kreča i humusa", napominje ovaj rasadničar i dodaje da voćari mogu pokvariti strukturu pretjeranim navodnjavanjem i obradom.

Prema Savićevim riječima, previše vlažno zemljište ne treba obrađivati, jer se gubi rastresitost koja je jako važna prilikom pravilnog razvoja dunje. Takođe napominje da i previše krečna nisu povoljna za gajenje zbog pojave hloroze koja se teško neutrališe. Zato je preporuka svim proizvođačima da se prije podizanja zasada uradi analiza zemljišta.

"Pored fizičkih i hemijskih osobina zemljišta, važna je i nadmorska visina prilikom odabira parcele koja ne bi trebalo da bude viša od 700 m. Takođe, ne treba zaboraviti redovnu i blagovremenu rezidbu, zaštitu i prihranu koja je neophodna za kvalitetan i visok prinos."

Hemuš - najbolja sorta?

Ipak, nikako ne smijemo da zanemarimo činjenicu da je najvažnije od svega odabrati pravu sortu za određenu svrhu gajenja.

"U razgovoru sa voćarima, ali i iz sopstvenog iskustva postoje dunje koje treba izbjegavati, kao što je sorta šampion koja se jako loše pokazala i koja se različito ponaša u zavisnosti od položaja i terena. Kupci nisu zadovoljni njome, dok je leskovačka naša najpoznatija sorta sa najboljom aromom, najpogodnija za rakiju, ali jako osjetljiva na bakterioznu plamenjaču čiji je prouzrokovač Erwinia amylovora koja se jako teško suzbija", kaže ovaj rasadničar i dodaje da on kao najbolju sortu preporučuje hemuš.

"Odlično i obilno rađa, najotpornija je na već pomenutu bakterioznu plamenjaču i izuzetno dobro podnosi jake vjetrove, pa plodovi ne mogu lako da se otkinu. Ima slabiju aromu od leskovačke, pa prema riječima nekih degustatora rakija manje miriše na dunju ukoliko se proizvodi od ove sorte. Što se tiče sorte za oprašivanje, preporučujem trijumf koja se do sada jako dobro pokazala u te svrhe", siguran je Savić.

Koju sortu vi imate? Napišite nam u komentaru ispod teksta.