Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Samooplodna kultura
  • 29.03.2019. 10:45

Mušmula, pomalo zaboravljena, a ljekovita kultura

Mušmula se zasluženo vraća u svakodnevne jelovnike zbog obilja hranljivih i zdravih sastojaka. 

Foto: Pixabay/Konevi
  • 1.025
  • 235
  • 1

Mušmula (lat. Mespilus germanica) je veliki listopadni grm ili malo stablo. Iako prevedeni latinski naziv znači njemačka mušmula, potječe iz jugozapadne Azije i jugoistočne Europe, a u Njemačku su je donijeli Rimljani. 

Temperaturne granice

Mušmula ima najveći ekološki areal među jabučastm voćnim kulturama. Može se gajiti i u područjima sa srednjom godišnjom temperaturom između 8 i 9 stepeni Celzijusa. Kasno cvjeta i praktično je otporna na mrazeve. Ipak, mušmuli više godi relativno topla i humidna klima, mada odnos mušmule prema vodi zavisi od podloge (divlja mušmula podnosi sušu, a i plemenite sorte na bijelom glogu i na oskoruši). Na kruški i na dunji ponaša se kao i te podloge. Mušmula podnosi niske temperature i do -36 stepeni Celzijusa. Što se tiče zemljišta, ona podnosi siromašnija zemljišta, ali taj odnos zavisi od podloge (dunji treba obezbijediti rahla, plodnija zemljišta).

Uvjeti gajenja i biološke odlike

U spontanom gajenju raste kao žbun visine 2-5 metara, a u kulturi kao stablo visoko 4-5 metara, ponekad čak i do 8 metara. Korijen iz sjemena mušmule je končast, bez sržne žile. Najveći dio korijenove mase se razvija do 100 cm dubine, a u horizontalnom pravcu se razvija u zoni dijametra krošnje.

Mušmula ima uvijeno deblo i često dobija krivudav izgled. Divlje forme imaju deblju i na deblu i na granama. Kod plemenitih sorti nema bodlji. Mušmula stupa na rod nakon 3 godine i odmah rađa obilno. Prinosi su preko 50 kg po stablu na dunji, a na bijelom glogu i preko 100 kg kao i na oskoruši. Pojedina stabla na glogu mogu imati prinos i nekoliko stotina kg. Boja kore na starijim granama je siva, skoro srebrenasta.

Kako uzgajati mušmulu - zaboravljeno voće?

Mušmula ima krupan list i različitog oblika. Lisna drška je kratka. Cvijet je krupan i do 4 cm u prečniku, javlja se na vrhu mladara kao i u dunje. Plod je najčešće jabučastog oblika. U divljih formi je sitan, 2-3 cm u prečniku, a u boljih sorti 5-7 cm. Čašično udubljenje obrazuje veliku "kupu".

Ona je samooplodna kultura. Rodne grančice su iste kao i u dunje. Rodni pupljci se formiraju krajem augusta i u septembru. Cvjetanje je kasno, oko 10 dana poslije dunje, obično krajem mjeseca maja.

Što se tiče sortimenta, postoji obična mušmula koja podrazumijeva brojne tipove, mušmula krupnog oblika, krupna holandska, kraljevska mušmula i sl.

Situacija u BiH

U Bosni i Hercegovini, statistika ne evidentra precizan broj stabala mušmule niti oskoruše te se radi o pomalo zaboravljenoj kulturi. Pretpostavlja se da ima ukupno oko 300.000 stabala mušmule i oko 100.000 stabala oskoruše. Praktično obje kulture se mogu naći sporadično kao samonikle u šumskim populacijama, ili uz međe domaćinstava i vikendica. Plodovi mušmule su jako ukusni, osvježavajući i zdravi. Oni su bogati mineralnim solima, pektinima, šećerima i organskim kiselinama.

Mušmula od 36 godina daje i do 50 kg ploda, a u njenoj krošnji igraju se djeca

Ljekovita svojstva

Mušmula se zasluženo vraća u svakodnevne jelovnike zbog obilja hranljivih i zdravih sastojaka. 

Terapeutska svojstva mušmule ogledaju se u tome što su gnjili plodovi veoma hranjivi, a istovremeno pomažu funkcije skoro svih organa za varenje. Zbog visokog sadržaja korisnih materija, plodovi mušmule se koriste kao lijek protiv odliva krvi. Što se tiče sjemenki, one su posebno značajne kod izbacivanja pijeska u mokraćnoj bešici. Lišće se može koristiti za kuhanje i pripremanje čaja koji se koristi za gušobolju te bolesti desni.


Povezana biljna vrsta

Mušmula

Mušmula

Engleski naziv: Medlar, Gall nut | Latinski naziv: Mespilus germanica

Mušmula je dugogodišnja drvenasta listopadna voćka, koja u prirodi raste kao grm od 2 do 5 m visine. Kultivirana se češće uzgaja u obliku stabla koje može dosegnuti 4 do 5 m,... Više [+]

Tagovi

Mušmula Porijeklo Uzgoj Biološke odlike Kulture Ljekovita svojstva


Autor

Bekir Dolić

Više [+]

Diplomirani inžinjer opće poljoprivrede, radi na terenu BiH, zaljubljenik u voćarstvo i hortikulturu. Zanima se za autohtonu genetiku svih biljnih vrsta.