• Uzgoj jabuka
  • 21.04.2021. 17:00

Mraz neće biti jedini problem: Kako klimatske promjene utječu na naše voćnjake?

Da bi se zaštitili od posljedica ranog kretanja i sve većih mogućnosti za štete od mrazova, prskanje za zaštitu od smrzavanja, orošavanjem, trenutno se smatra najučinkovitijom mjerom.

Foto: Renata Prusina
  • 134
  • 23
  • 1

Tijekom posljednjih tridesetak godina, svjedoci smo klimatskih promjena koje su (zahvaljujući ljudskoj aktivnost) doprinijele postepenom zagrijavanju planeta. Što se tiče našeg proizvodnog klimata, gledano sa hortikulturne (voćarsko-vinogradarske) proizvodnje, rezultirale su kasnijim ulaskom u period mirovanja, sve blažim i toplijim zimama, te ranijem kretanju vegetacije. Isto tako i neke vrste iz toplijih klimata počele su se sve više saditi u sjevernijim krajevima jer hladnih i dugih zima više zapravo i nema.

Fenofaza ulaska u period mirovanja (nakon berbe) važna je za pripremu voćke da što lakše uđe u hladnije vremenske uvjete tijekom zimskih mjeseci. Temperatura ima najveći utjecaj na ulazak u mirovanje i prestanak tog perioda. Utjecaj također imaju i duljina dana, količina vode u tlu i biljci, temperatura tla, te koncentracija hormona rasta u vršnim pupovima.

Period mirovanja voćke možemo podijeliti u tri faze:

  • Jesensko mirovanje (kraj vegetacije, prestanak rasta, opadanje lišća)
  • Zimsko (pravo mirovanje kad se skupljaju inaktivne temperature)
  • Ekološko (mirovanje nakon skupljenih inaktivnih temperatura i čekanje sume pozitivnih)

Vrijeme kretanja pupova ovisi o dvjema različitim skupljenim zbrojevima temperatura: akumulacije potrebnog zbroja, sume, niskih (inaktivnih) temperatura. (niske temperature potrebne su za razvoj osnove funkcionalnog cvjetnog pupa) i akumulacije zbroja, sume, toplih temperatura (kada pupovi mogu krenuti u završne faze formiranja organa cvijeta, cvjetanje i listanje).

Nema hladnoće, izostaju funkcionalni cvjetni pupovi

Da bi voćka u proljeće mogla neometano krenuti u vegetaciju i funkcionalnu cvatnju, ona sve tri faze mirovanja mora proći bez problema. Međutim, klimatskim promjenama i zagrijavanjem planeta dolazimo do nekih novih problema:

  1. Vegetacija nakon berbe traje dulje nego je to bilo pred 30-40 godina.
  2. Sve je manje hladnih zima i sve se teže skupljaju sume inaktivnih temperatura potrebne za pravilnu funkcionalnu diferencijaciju cvjetnih pupova. (cvjetni pup sa razvijenim funkcionalnim prašnicima i plodnicama).
  3. Tijekom zime dolazi do povremenih zatopljivanja te mogućeg kolanja sokova, što se nepovoljno odražava u slučaju da se nakon istog pojave vrlo niske temperature. Temperature iznad 8°C tijekom zime mogu poništi skupljanje sume inaktivnih temperatura.
  4. Sve je češće prerano skupljanje sume toplih temperatura, što izaziva ranije kretanje i do 15 dana, a time i veće mogućnosti za stradavanje od kasnih proljetnih mrazeva.

Jabuka je voćna vrsta koje potječe iz sjevernijih klimata. Svaka sorta bilo koje voćne vrste pa tako i jabuke zahtijeva određeni broj sati tijekom zimskog mirovanja, provedenih na temperaturama ispod nule (0, -5, -10°C). Neke metode uzimaju prag od 0°C, druge 8°C. Broj potrebnih sati hlađenja ispod nule kreće se od 400-1.000 sati, ovisno o sorti. U tom razdoblju svi hormoni rasta moraju se razgraditi. Bez dovoljno hladnih sati/dana, stablo jabuke ne može stvoriti funkcionalne cvjetne pupove. Srednja vrijednost od oko 500 sati inaktivnih temperatura može se predočiti kao potreba za četrdesetak dana tijekom zime na temperaturi oko nule, ili desetak dana sa temperaturom oko -5°C.

Klimatske promjene itekako utječu na uzgoj jabuka 

Pred tridesetak godina ovo uopće nije bio problem, no rezultati klimatskih mjerenja pokazuju da svake godine uzastopno zapravo imamo ponovno najtopliji ikad zabilježen listopad, najtopliji studeni, najtopliji prosinac... Nekada smo imali oko 10 dana tijekom zime sa minimalnim temperaturama ispod -10°C, te oko 15 dana sa temperaturama 0°C do -10°C. U nekoliko posljednjih godina tijekom zime gotovo da i nema dana s temperaturom nižom od -10°C.

Možemo očekivati i nedovoljno razvijenu lisnu površinu

Na primjer, sorti jabuke McIntosh treba 900 sati inaktivnih temperatura. Fuji, Gala, trebaju najmanje 600 sati inaktivnih temperatura. Pink Lady oko 500-600 sati. Većina križanaca Delicious-sorata zahtijevaju 350-400 sati. Granny Smith treba samo 400 sati, pa je time i prikladnija za područja s umjerenijim vremenskim uvjetima. Najmanju sumu potrebnih inaktivnih temperatura utvrđeno je za sortu Dorsett Golden, čak i manje od 100 sati, te sorta Anna, oko 200 sati. (podaci: Ammy Grant - Apple Chilling Info: How Many Chill Hours Do Apples Need -27.07.20.)

Po drugim načinima izračuna po kojima se aktivna temperatura uzima 8°C, jabuka treba nakupiti približno 1.000 sati temperatura nižih od 8°C, ali viših od 0°C, kako bi zadovoljila svoje zahtjeve zimskog mirovanja. Također, određena ispitivanja pokazuju da temperature iznad 12C tijekom zime rezultiraju gubitkom nekih akumuliranih rashladnih jedinica, što se sve češće događa uslijed klimatskih promjena.

Ispitivanja u Ujedinjenom Kraljevstvu držanjem voćaka u staklenicima tijekom jeseni i zime na +8°C, rezultirala su s gotovo 90 posto nefunkcionalnih cvjetova koji nisu mogli donijeti plod. Neka istraživanja pokazala su da visoke temperature (30 ili više) u lipnju i srpnju tijekom stvaranja začetaka cvijeta imaju štetan učinak na cvatnju u sljedećoj sezoni, kao i temperature preko 26C u kolovozu tijekom razvoja cvijeta. 

Kao posljedica povećanja proljetnih temperatura, cvjetanje jabuka u Europi događa se posljednjih trideset do četrdeset godina prosječno 2-3 dana ranije po desetljeću. 

Također i određen broj sorata jabuke selekcioniran je u hladnijim klimatskim zonama. Sorte iz umjerenih ili hladnijih područja imaju veće potrebe za skupljanjem niskih temperatura u periodu zimskog mirovanja i kada dođu u uvjete gdje ne mogu skupiti dovoljnu sumu niskih temperatura, pojavljuju se problemi. Stabla kasne s pupanjem i listanjem, oplodnja je slaba zbog abortiranja velikog postotka cvjetova, cvatnja nije ujednačena. Ovo dovodi do slabe i nedovoljne oplodnje, manjeg broja sjemenki koje produciraju gibereline, pa djelomično oplođeni plodovi pokazuju deformacije u obliku. Isto tako ne postoji dovoljno krenulih lisnih pupova koji bi osigurali potrebnu lisnu površinu za proizvodnju kvalitetnih i krupnih plodova. 

Nedavno je otkriveno da lisni pupovi zahtijevaju čak i veću sumu inaktivnih temperatura od cvjetnih pupova, (što se godinama smatralo nebitnim) pa je ubuduće u voćnjacima slabije bujnosti moguće očekivati i nedovoljno razvijenu lisnu površinu, koja je osnova za nakupljanje hranjiva, ugljikohidrata, šećera u plodovima, rezervi u korijenu i td.

Rano skupljanje pozitivnih temperatura povlači i raniju cvatnju pa je voćka u toj fenofazi više izložena proljetnim mrazovima. Tako od rezistentnih sorata jabuke Topaz cvate najranije, dok Rewena cvate najkasnije. Odabirom kasno cvatućih sorata možemo djelomično utjecati na produktivnost. (Gala, Evolution, Pinova, Honeycrisp, Queen Cox, Rewena…) Problem sa ranijom cvatnjom moguće je djelomično riješiti sa korištenjem sredstava ojačivača koji kratkoročno zaštićuju cvatnju (Antifrost Protector  - Thiofera -Thiobacillus Thioxidans & Thiobacillus Ferroxidans.).

Odabirom kasno cvatućih sorata možemo djelomično utjecati na produktivnost

Ranija cvatnja povlači i mogućnost češćih nižih temperatura onih dana kada jabuka cvate. Poznato je da bumbari kao oprašivači lete na temperaturama već od 5 do 10°C, solitarne pčele na temperaturama 10-15°C, dok su medonosne pčele uglavnom aktivne tek na temperaturama iznad 15°C. Znači li to da moramo veću pažnju posvetiti uzgoju solitarnih pčela u vlastitim nasadima, jer nam jabuka ranije cvate? Tim više što je njihov radijus leta svega 200 - 300 m.

Opažamo i produženja vegetacije 

Starinske, udomaćene vrste i sorte uzgajane u toplijim klimatima, kroz godine su bile selekcionirane i oplemenjivane na niže potrebe za inaktivnim temperaturama i nisu pokazivale, ili pokazuju tek manje negativne efekte uslijed zatopljenja klime, tijekom perioda mirovanja. a druge strane, novije vrste i sorte sjevernih klimata, gdje možemo svrstati i jabuku, našle su se zatopljenjem u nepovoljnom položaju za stjecanje dovoljne sume inaktivnih temperatura. Ovo se naročito događa kada ljetnim rezom izazovemo retrovegetaciju, nakon čega slijedi topla zima.

Istraživanjima je također utvrđeno da postrani pupovi na jednogodišnjim mladicama zahtijevaju veću količinu sume inaktivnih temperatura u odnosu na terminalne, vršne pupove. Ovo je posve nova spoznaja o kojoj se do sad nije vodilo računa. Radi se dakle o pupovima od kojih se očekuje klasično dvogodišnje rodno drvo. Jabuka je ionako akrotona vrsta s apikalnom dominacijom u vršnim pupovima. U nasadima jabuka i krušaka, povijanje postranih izboja u horizontalni položaj, odnosno očuvanje zdravog terminalnog pupa od pepelnice jednogodišnjih mladica koji cvatnjom povijaju jednogodišnju granu ima pozitivan učinak ujednačavanja apikalne dominacije u pupovima, te doprinosi ujednačenoj cvatnji, smanjenju bujnosti, pravilnom razvoju većeg broja cvjetnih pupova.

Uz to što smo svjedoci sve ranijem početku vegetacije opažamo i produženja vegetacije, naročito na sorti Idared. Nije rijedak slučaj da se u prebujnim nasadima Idareda lišće zadrži do kraja prosinca. Pred tridesetak godina pod kraj berbe znalo mi se dogoditi da je pao i snijeg. Stoga i rezidbu moramo započinjati sve kasnije, a završavati sve ranije. Javlja se sve veći broj vršnih cvjetnih pupova koji kreću u toploj jeseni, naročito nakon jačih ljetnih rezidbi (retrovegetacija), što nikako nije poželjno. U rujnu 2020. bile su temperature i do 28°C. Kada bi se bi se trend povećanja temperatura nakon berbe i dalje nastavio, dolazimo i do problema pravovremene primjene ureje za defolijaciju i moguće retovegetacije u bujnim voćnjacima.

S druge strane, produljeni periodi toplog vremena u jesen omogućuju i sadnju te uzgoj sorata najkasnijeg termina sazrijevanja kao što su Granny Smith i sve popularnija i osobno meni vrlo ukusna Pink Lady (Cripps Pink). Berba joj dolazi tek prvih dana studenog. Po svojim organoleptičnim kvalitetama probija se sve većom brzinom na svjetsko tržište. Ima dugački vijek čuvanja u skladištu, hladnjači i ne pokazuje znakove jačih fizioloških oštećenja kod normalnog čuvanja. Uzgojem ove sorte produžujemo si period berbe u voćnjaku, te izbjegavamo gužve. 

Temperatura ima vrlo važan utjecaj na boju jabuke. Crvena boja na plodovima pojačava se na nižim temperaturama i hladnim noćima. Gotovo da nema proizvodnje tvari zaduženih za boju (antocijana), čim su srednje noćne temperature veće od 21ºC. Mnogo crvenih klonova, imaju najljepšu boju kada su noćne temperature oko 11ºC. Korisni efekti ostvareni uslijed niskih noćnih temperatura (boja i nakupljanje šećera) mogu biti poništeni jakim disanjem i izlaganjem dnevnim temperaturama većim od 30ºC. Kod visokih temperatura i jakog zračenja sunca moguće su i štete od sunčevih zraka na plodovima. Iste su svake godine sve veće u voćnjacima bez zaštitne mreže.

Vrijeme za razmisliti o klonovima

Na većim se temperaturama razgrađuju i kiseline pa time dolazi do poremećaja aromatskog sastava poda. Možda je vrijeme da razmislimo o klonovima sorata jabuke sa prirodno pojačanom bojom pokožice (Gala Dark Baron, Gala Devil, Gala Brookfield Baigent, Red Fuji, Marir Red, Redfield, Red Jonaprinc, King Roat Red Delicious, itd)

Kad su niske noćne temperature, gubitak šećera u pokožici ploda disanjem je mali pa ostaje više ugljikohidrata za sintezu antocijana. Tako za ne prevrućih, sunčanih dana, a hladnih noći ostaje povoljniji omjer stvaranja i potrošnje uglikohidrata, pa više šećera ostaje u plodovima (glukoza i naročito fruktoza). Kod ranih sorata jabuke, koje dozrijevaju i beru se u vrijeme ljetnih vrućina, osobito kada su tople noći može se očekivati i problem s količinom šećera u plodovima. Sustavi sa orošavanjem protiv mraza, tijekom noći mogu nešto pomoći (u ovom slučaju pospješuju hlađenje plodova i listova). Kalij je jedan od najvažnijih hranjivih elemenata u transformacijama stvorenih produkata fotosinteze u šećere u plodovima. Stoga će možda biti potrebno sve više obraćati pažnju na taj hranjivi elemenat i folijarno ga nadopunjavati. Kod toga paziti na njegove antagonizme sa Mg i Ca. S druge strane, postoji mogućnost da će ubuduće sorte kasnog dozrijevanja biti sve kvalitetnije jer će im i period nakupljanja šećera moći biti duži.

Proljetni rizik od mraza je sve veći (Foto: Igor Čolaković)

Kao posljedica povećanja proljetnih temperatura, cvjetanje jabuka u Europi događa se posljednjih trideset do četrdeset godina prosječno 2-3 dana ranije po desetljeću. Analizirajući je li ovaj napredak prouzročio povećanje proljetnog rizika od mraza u posljednjim desetljećima, studija iz Švicarske izvijestila je o takvom povećanju samo za jabuke koje rastu na višim nadmorskim visinama dok je za niže regije u Švicarskoj i ostale regije u Njemačkoj začudo rizik ostao gotovo isti. Za sjevernu Italiju primijećen je blagi pad rizika od mraza.

Da bi se zaštitili od posljedica ranog kretanja i sve većih mogućnosti za štete od mrazova, prskanje za zaštitu od smrzavanja, orošavanjem, trenutno se smatra najučinkovitijom mjerom. Sistemom antifrost kišenja voćnjaci se prskaju vodom obavezno prije nego što temperatura dosegne 0°C, štiteći sorte do kojih -6°C. Loša strana ove metode je velika potrošnja vode. Postoje podaci kako je potrebno oko 4.500 m 3 vode da bi se tri uzastopne noći zaštitilo 10 ha. Dakle potrebno je osigurati potrošnju od 150 m3 (150.000 lit vode) po noći po jednom ha voćnjaka, što je otprilike potrošnja od 15m3 po satu orošavanja.

Učinak isparavanja - hlađenja kišenjem čak i kad nema mrazova može se koristiti za odgodu cvjetanja stabala jabuka u proljeće, ali nije poželjno da pupovi sadrže previše vode. Istraživanje provedeno u East Mallingu 1970-ih pokazalo je da bi se korištenjem orošavanja cvjetanje Coxovog Orange Pippina moglo odgoditi i do 14 dana.

Druga mogućnost je primjena uređaja za zagrijavanje zraka sa jakim ventilatorom. "Frostbuster" je priključni stroj koji se najčešće koristi u zaštiti voćnjaka od pojave mraza.  Ventilator uzima zagrijani zrak od plamenika i raspuhuje ga lijevo i desno uz tlo u nasadu. Najveća udaljenost za najjače modele toplog zraka je 75 metara s lijeve i desne strane stroja. Potrošnja plina (propan) iznosi oko 30 – 60 kg na sat što ovisi o jačini modela. Osigurava zaštitu od mraza od  2-5 ha ovisno o jačini mraza i veličini modela (F501- F252- F252H-F152.)

Ukupni godišnji trošak svake mjere prilagodbe obrane od mraza ovisi o obrađivanoj površini koju bi trebao zaštititi, broju mrazova u godini i omjeru fiksnih i promjenjivih troškova. Potrebno je izračunati trošak nabavke zaštitne metode (orošavanje, ili frostbuster) te ga ukalkulirati u godišnju amortizaciju nasada, te trošak potrošnje vode ili plina računajući broj mogućih godina sa mrazovima i isto ukalkulirati u cijenu jabuke. Cijene frostbustera kreću se od 25.576 do 51.152 KM. Drugi vid je kalkulacija s osiguranjem od mraza, no potrebno je znati da osiguravajuće kuće također sve više uviđaju klimatske promjene i dižu premije osiguranja kako bi sebe zaštitile. Poželjno je izraditi i probne kalkulacije omjera amortizacije odabranog načina obrane od mraza sa dugogodišnjim premijama koje moramo plaćati.

Podizati zasade na sigurnim terenima

Najbolja bi bila obnova i podizanje voćnjaka na sigurnim položajima, u briježnim krajevima gdje postoje zračne drenaže za jezera hladnog zraka ispod razine podignutih voćnjaka. U tom slučaju pojavio bi se najvjerojatnije određeni broj godina sa smanjenom proizvodnjom jabuka u početnoj fazi podizanja novih voćnjaka. Stoga bi taj način trebalo otpočeti vrlo brzo i pod nekom vrstom kontrole hektara, položaja, sortimenta. Slično bi se moglo dogoditi i kod uvađanja i sadnje novih sorti otpornijih na mraz. Velika količina novih sorti odjednom na tržištu može rezultirati sa problemima kod prihvaćanja nepoznatih novih sorata na tržištu i nemogućnošću kupnje, odnosno prodaje.

Klimu i promjene vezane uz nju treba istražiti, kako bi na vrijeme reagirali

Vrlo često čitamo ili gledamo emisije i tekstove o klimatskim promjenama i globalnom zatopljenju. Otapanje leda na polovima, dizanje razine mora, otapanje ledenjaka, permafrosta, sve češće lavine kamenja u planinama pošto više nema leda kao vezivnog materijala. Nestanak staništa biljnih i životinjskih vrsta i tako dalje. Kao planinar, alpinista, osobno sam svjedočio kako su se neki ledenjaci u alpama od 1990. do danas povukli za nekoliko kilometara. Dosadašnja saznanja iz prakse svakako nam mogu biti orijentiri te je potrebno istraživati klimu i sve promjene vezane uz nju, kako bi na vrijeme mogli reagirati i prilagoditi se mogućim novim okolnostima, bez negativnih posljedica na proizvodnju.


Tagovi

Klimatske promjene Mraz Uzgoj jabuka Zaštita nasada


Autor

Adrian Horvat

Više [+]

Adrian Horvat je diplomirani inženjer agronomije.