Mogu li višnje preživjeti moniliju bez prskanja?

U toku je berba višanja. Otkupna cijena iznosi od četiri do pet maraka po kilogramu što je dobra cijena, ali dosta roda neće biti obrano. Nema berača, a kupci traže kvalitet u vidu krupnijih plodova koji su čisti i neoštećeni. Najbolje je i neprskani.

Interesantan primjer par stabala višanja viđen je u jednom selu u Semberiji. Stabla stara desetak godina nikada se nisu prskala i, opet, donijela su rod, iako na granama i plodovima ima simptoma monilije.

Prskanja su neophodna

Ova godina nije bila kao većina prethodnih kada česte aprilske i majske kiše naprave pravi haos u zasadima. Dešavalo se da cijela stabla budu osušena, a zaraza se pojavljivala odmah poslije cvjetanja, iako su rađeni tretmani s fungicidima.

Ključno pitanje je da li odsustvo prskanja fungicidima može da dovede do toga da stabla prežive moniliju? Odgovor je - ne mogu!

Na fotografijama stabala iz semberskog sela vidi se da ima plodova, ali i simptoma u vidu osušenih vrhova grančica i pojave smole.

Nakon nekog vremena doći će do sušenja cijelog stabla, samo je pitanje da li će se sušiti više ili manje dijelova krošnje. A, to zavisi od kiša.

Kada ne pada mnogo kiša potrebno je manje tretmana, manje će se sušiti grančica, u suprotnom, često se dešava da se bolest pojavi, iako je bilo i više od tri tretmana koji se, inače, preporučuju u zaštiti. Riječ je o prskanjima u fazama bijelog balona, punom cvjetanju i precvjetavanju.

Paziti na izbor preparata

Međutim, treba voditi računa i o izboru preparata jer neke aktivne materije nisu dovoljno efikasne protiv gljivice koja prouzrokuje sušenje pa je potrebno obaviti konsultacije sa stručnjacima za zaštitu bilja.

Ciprodinil i difenokonazol pokazuju najbolje rezultate na nižim, odnosno, višim temperaturama, a od kontaktnih, proizvođači najviše koriste kaptan, i to posebno u precvjetavanju, kada nisu visoke temperature.

Organska zaštita

Može se raditi i organska zaštita i to sredstvima na bazi sumpora, sumpora i kreča, bakra, najbolje bakarnog hidroksida, sode bikarbone i smeđih i zelenih algi, koje u sebi sadrže jod.

Kada se primjenjuju ova sredstva poželjno je dodati i neki okvašivač, najbolje tečni sapun, da bi se sredstvo duže zadržalo. Kada se primjenjuje bakar i sumpor ili sumpor i kreč, potrebne su manje doze u punom cvjetanju da ne bi došlo do paleži. Od 0,3 do 1% doze ne bi trebalo da dovedu do paleži. Naravno, tu je i domaće nekuvano mlijeko kombinovano sa sodom bikarbonom.

Bolest se manifestuje i na plodovima tako što dolazi do pojave mumificiranih plodova koji, kao i kod trešnje, šire zarazu kontaktom na zdrave plodove.

Ako je pred zrenje vrijeme kišovito u više navrata, bilo bi dobro da se obave tretmani sodom ili mlijekom i sodom, da se ublaži širenje patogena jer fungicidi nemaju kratku karencu.

Prijeti da uništi višnjike: Evo kako uništiti žilogriza

Dakle, rješenje da se stabla ne tretiraju protiv monilije sigurno će dovesti do sušenja, pitanje je vremena, a ako im se malo pomogne, organskim preparatima, znaće to da cijene, preživjeće bolest i donosiće plodove.