Ako rezidba u prvoj godini nije adekvatno obavljena, u toj godini će stablo dati odličan prinos, ali zato će sljedeće godine ili potpuno izostati ili biti veoma mali. Lošoj rezidbi ima lijeka, a stručnjaci je zovu korektivna ili rekonstruktivna i obavlja se u drugoj polovini februara i početkom marta.
Neadekvatno orezani zasadi šljiva, ili oni kod kojih uopće nije obavljena ova mjera, jedan su od najvećih neprijatelja dobrog prinosa. Prema riječima Danka Petrovića, savjetodavca za voćarstvo, ovo je pravo vrijeme za rekonstruktivnu ili korektivnu rezidbu, kojom za nekoliko godina možete vratiti punu rodnost stabala u starim zasadima:
"Voćari često veoma blago, takoreći lako, orežu ili skinu rodne elemente sa biljke da bi dobili veći prinos. Tako se biljka optereti u toj godini, pa dobiju veći prinos. Ali u sljedećoj imamo značajno manji broj cvjetnih pupoljaka, jer tokom ljeta, kada se vrši diferenciranje biljaka, bude previše opterećena rodom, pa i sljedeće godine imamo mali i često prinos koji nije ekonomski opravdan. Desi se i godina da nema uopće prinosa".
Proizvođači tada imaju razna opravdanja, pa krenu i priče iz naroda da je zasad formiran u prijestupnoj godini, te onda rađa svake druge godine.
"To su samo priče. Zapuštenim zasadima ima pomoći. Suština korektivne rezidbe je da se isprave greške iz prethodnog perioda ili, ako nije uopće nije napravljena, da se što je moguće bolje uzgojni oblik privede pravilnoj namjeni. Najveća dilema u rezidbi je šta odbaciti, da li je puno ili malo skinutih grana. Optimalni rok za ovu rezidbu je druga polovina februara i prva polovina marta. Poslije toga dvije, najviše tri godine je potrebno da se stari zasad vrati u punu kondiciju", dodaje Petrović.
Ovakvu jednu rezidbu Petrović je izveo na radionici na terenu u selu Venčac kod Aranđelovca (Srbija) kod domaćina Ljubiše Jeftića. Njegov zasad šljive čačanska rodna star je deset godina i jedan je od primjera loše obavljene rezidbe. Mještani ovog sela kažu da ne znaju mnogo o rezidbi. Priznaju da najviše griješe prilikom rezanja grana, te odstranjuju i one koje treba i one koje ne treba.
Uzgojni oblik u njegovom zasadu zahtijeva klasičnu kotlastu krunu. A kotlasta kruna znači da sredina biljke bude potpuno otvorena, te u toj zoni treba skidati grane.
"Suština je da sunce obasjava središnji dio biljke i da nema zasjenjivanja ni zelenih lastara, ni plodova. Skidamo grane tako da jednostavno stvorimo prostora za promaju, koja nam je jako bitna i zbog mikroklime u zasadu. Povećana vlaga u zoni krune stvara uslove za razvoj patogena", kaže Petrović.
Loše orezana šljiva u jednoj godini dat će od 60 do 100 kilograma ploda, a sljedeće samo osam do 10 kilograma. Radi se o takozvanoj alternativnoj rodnosti. Prinos šljive u uslovima u Šumadiji, uz primjenu svih agrotehničkih mjera, kreće se od 25 do 30 tona po hektaru, što uz uobičajeni raspon sadnje pet sa četiri, sa 500 stabala po hektaru, podrazumijeva prinos po jednoj šljivi od 50 do 60 kilograma. Uz primjenu svih agrotehničkih mjera, za najviše tri godine, stara stabla šljive mogu dostići punu rodnost.
Šljiva je ranije u Venčacu bilo u svakom domaćinstvu, ali je 98 posto plodova išlo u rakiju. Padalice su odlazile za ishranu svinja, a oko 0,5 posto su uzimale domaćice za spremanje džema. S obzirom na to da su ljudi odlazili sa sela u gradove zbog posla, mnogi voćnjaci u okolini Aranđelovca, koji naginje ka Kosmaju, ostali su zapušteni. Sada bi, zbog promenjenih tržišnih uslova, htjeli vratiti rodnost svojih šljivika.
Foto: Pixabay/yngveleyn
Tagovi
Autorica
Kako đubriti voćke tokom proljeća?
Ključni dani za voće: Hoće li plodovi izdržati, kako će se hladnoća odraziti na rodnost?
Pepelnica breskve: Širenju zaraze doprinose i nove sorte?
Masline tretirajte ovim pripravcima, osim zaštite, spriječit ćete i širenje raka
