S obzirom na to da predstavlja važnu pomotehničku mjeru koja se blagovremeno, pravilno i redovno treba primjenjivati u voćnim zasadima, bitno je istaknuti da je ne može baš svako ni obavljati.
Na pragu je još jedna vegetaciona sezona, ali radovi u voćnjacima ni u zimskim mjesecima ne izostaju. Od svih zadataka i obaveza posebnu pažnju treba posvetiti rezidbi.
S obzirom na to da predstavlja važnu pomotehničku mjeru koja se blagovremeno, pravilno i redovno treba primjenjivati u voćnim zasadima, bitno je istaknuti da je ne može baš svako ni obavljati. Osim poznavanja voćne vrste koja se orezuje, postoji niz faktora koji utiču na njen kvalitet.
Prema riječima savjetodavca za voćarstvo Mihajla Žikića iz PSS Zaječar, razlikuju se dva tipa rezidbe: uzgojna i rezidba za rod.
"Uzgojna se obavlja u prve tri do četiri godine radi formiranja krune, dok se rezidba za rod obavlja kada voćka krene rađati i to u svrhu regulisanja plodnosti, kvaliteta roda i održavanja uzgojnog oblika", ističe Žikić i dodaje da se voćne vrste ne režu na isti način zbog pozicije rodnih pupoljaka na rodnim granama.
Kako dalje napominje, kod jabučastih voćnih vrsta rodni pupoljci su na vrhovima rodnih grana, a postoje i takozvani rodni kolači, dok se kod koštičavih voćki razlikuju majski buketići, kratke i duge rodne grane. Ono na šta posebno želi skrenuti pažnju je činjenica da proizvođači koji sami orezuju svoje voćnjake trebaju dobro poznavati ove morfološke karakteristike voćaka kako bi pravilno orezali zasad.
"Sa rezidbom se počinje na jesen nakon završetka vegetacionog perioda, a završava se u rano proljeće kada vegetacija ponovo počinje. Stoga su idealni klimatski uslovi za obavljanje ove pomotehničke mjere temperature od 5 do 10 oC, pa čak i do -2 oC", kaže on.
Treba istaći da se rezidbom uklanjaju sve bolesne i polomljene grane, one koje se ukrštaju i koje idu ka zemlji, dok se kod šljive i višnje vođice skraćuju radi boljeg grananja.
"Uvijek je prilagođavamo zasadu, a to znači da ako je bila rodna godina, onda će biti jača kako ne bismo zasad previše opteretili rodom. Kod koštičavog voća važi pravilo da jedne godine bude jača, druge godine slabija rezidba, dok se recimo prilikom guste sadnje jabuke ona orezuje na dva okca."
Dezinfekcija makaza koje se koriste prilikom rezidbe je obavezna naročito u zasadima u kojima je prisutna Erwinia amylovora. U tom slučaju se dezinfekcija obavlja nakon svakog reza. Orezane grane se po pravilu iznose iz zasada.
"Rezidba je veoma kompleksan posao i zahtijeva posebnu stručnost i znanje. Imali smo dosta slučajeva proteklih godina da su proizvođači sami pokušavali da orežu zasade, međutim to je na kraju ispalo jako loše, pa je trebalo nekoliko godina kako bi se šteta sanirala. Iz tog razloga, treba da je obavljaju stručni ljudi."
Kako struka nalaže, nakon rezidbe trebalo bi zasad istretirati bakarnim preparatima kako bismo rezove dezinfikovali i zaštitili ih prije svega od bakterijskih, ali i drugih infekcija.
"Jedno od osnovnih načela je formiranje uzgojnog oblika od samog početka. Ako se to ne uradi kako treba, veoma teško se kasnije to može ispraviti", naglašava Goran Adamović koji ima dugogodišnje iskustvo u rezidbi.
Rezidba voćaka: "Stablo mora biti prozračno, da ptica može proletjeti kroz njega"
Kako dalje ističe, ukoliko pustimo da se rodna grana izduži, onda se sokovi u njoj ne vraćaju, već grana rađa samo izvan, ali ne i unutar krošnje. Iz tog razloga je prilikom obavljanja ovog posla neophodno znanje, ali i iskustvo kako bi nam biljka uzvratila dobrim i kvalitetnim prinosom.
"Lake i dobre makaze, volja i znanje. To je sve što vam treba prilikom rezidbe", zaključuje ovaj voćar.
Tagovi
Autorica