Kovrdžavost lista breskve izaziva gljiva Taphrina deformans. Prvi simptomi se uočavaju sa pojavom mladog lišća u proljeće. U poodmakloj fazi bolesti listovi se deformiraju, uvijaju, mijenjaju boju i na kraju opadaju.
Bolest kovrdžavost lista breskve izaziva gljiva Taphrina deformans, koja napada nadzemne dijelove te voćke. Prvi simptomi se mogu uočiti u proljeće, odmah po kretanju vegetacije, a kada se pojavi više listova, simptomi se lako primjećuju. Mlado lišće se počinje deformirati, uvijati, gubi klorofil i mijenja boju. Micelija gljive u parenhimu lista uništava klorofil, on gubi zelenu boju i postaje žutocrvenkast do ljubičastocrvenkast. Prisustvo parazita Taphrina deformans prouzrokuje potpuni poremećaj u rastu i razvoju stanica lista, zbog čega list počinje nepravilno rasti, uvija se spiralno i kompletno se izdeformira, prestaje rasti, gubi funkciju, suši se i opada.
Kako objašnjava poljoprivredna savjetodavka, Živanka Špirić, ta gljiva prezimljava u sporama pod korom drveta, na granama i grančicama i ispod pupoljaka. Infekcija nastaje u momentu pojavljivanja mladog lista. Špirićeva ističe da vlažno vrijeme zimi naročito pogoduje prezimljavanju uzročnika bolesti, iako može prezimiti i u nepovoljnim uslovima. Spore klijaju na temperaturi oko 10°C, dok je optimalna temperatura za klijanje spora 20°C. Na temperaturama preko 26-30°C klijanje prestaje. Ukoliko ljeto počne rano sa sušnim periodom i visokom temperaturom, to ne odgovara uzročniku kovrdžavosti lista breskve, dok mu vlažno vrijeme sa višim temperaturama odgovara za razvoj.
Suzbijanje uzročnika kovrdžavosti lista breskve treba početi tretiranjem stabala u jesen nakon opadanja listova, kao i u proljeće prije kretanja vegetacije. Jesenji tretman se obavlja preparatima na bazi bakra: bakarni kreč, bakar-oksihlorid, bakrocid, bordovska čorba, kupragin, Neoram, Cuprocaffaro i drugim.
Bakarna sredstva su do danas predstavljala temelj zaštite biljaka protiv većine uzročnika bolesti, a naročito se to odnosi na breskvu. S obzirom na to da je količinu padavina u proljetnom periodu teško predvidjeti, za efikasnu zaštitu ovog voća neophodna su bar dva tretmana. Prvi tretman obavljamo dok su pupoljci potpuno zatvoreni. Tretman treba obaviti kvalitetno i sa obilnom količinom vode. Za to Živanka Špirić preporučuje plavo ili crveno ulje, u koncentraciji 2%-3%, dok drugi tretman treba obaviti u fenofazi bubrenja pupoljaka, to jest u fazi zelene točke, kada se otvara pupoljak - odozgo na vrhu se vidi zelena točka vrh mladog lista. Tada bi trebalo koristiti jedan od bakarnih preparata ili: Delan, Sylit, Dakflo, Akoflo, Galeon, Bravo, Odeon i Chorus.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor