Kome je rezidba bauk - ne može biti voćar

Bez pravilne rezidbe nema ni dobrog uroda, a prema riječima stručnog savjetnika za hortikulturu, voćari najčešće greške čine zbog nepoznavanja uzgojnih oblika.

Uzgojni oblik u voćarstvu se postiže u prvih 4-6 godina i u tom vremenu se formira oblik stabla, odnosno, određuje se njegov izgled za sve ostale godine plodonošenja kada ga je samo potrebno održavati.

U čepove se naseljavaju gljivice i bakterije

Ukoliko voćari poznaju uzgojni oblik, odnosno znaju kako forma stabla treba izgledati, tada neće imati problema sa rezidbom, a važno je prepoznati prostorne i plošne oblike. Stručnjaci napominju i da se u voćnjacima često mogu vidjeti takozvani čepovi.

Putem njih u voćke se naseljavaju gljivice i bakterije. Ako je uzgajivač već napravio čepove, tada je potrebno nanijeti voćarski premaz - zaštitu od prodora vlage koja ima fungicidna svojstva te zaustavlja ulaz patogena. Tijekom rezidbe potrebno je odstraniti sve okomite grane, a ostaviti vodoravne i grane s blagim kutom rasta.

Rezanje pod pravim kutom nije dobro

Mnogi režu pod pravim kutom što nije dobro jer biljka ne može zarasti. Često se dogodi i da voćari naprave preveliku ranu u obliku elipse. Tada može zarasti, ali je biljci potrebno 50% više napora. Pravilno bi bilo rezati pod kutom od 100 do 110 stupnjeva. Pravilna rezidba omogućuje prolaz svjetlosti i zraka do svih grana te smanjuje vlažnost i broj prskanja zaštitnim sredstvima.

Rezidbom se mogu dobiti grane na željenim mjestima. Također, postiže se nešto ranija rodnost voća jer se nakupljeni asimilati dijele na manji broj ostavljenih plodova. Tako se ostvaruje više šećera u voću i ranija berba čime proizvođač postaje konkurentniji na tržištu. Plod je ljepši, krupniji i postiže bolju cijenu. Dakle jasno je da se rezidbom u voćarstvu puno toga postiže.