Koji su sistemi održavanja tla u voćnjaku i kakav odabrati?

Održavanje tla u voćnjaku predstavlja jednu od temeljnih agrotehničkih mjera, posebno u prvim godinama nakon podizanja nasada. Kako objašnjava dr.sc. Dejan Bošnjak s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, pravilnim izborom sistem održavanja tla direktno se utječe na rast, razvoj i rodnost voćaka.

Trajna obrada tla

U mladim nasadima najčešće se primjenjuje trajna obrada tla, odnosno frezanje i održavanje ugara. "U prvim godinama eksploatacije, dok su voćke male, ključno je permanentno uništavanje korova", ističe Bošnjak.

Kako pojašnjava, korovi predstavljaju ozbiljnu konkurenciju za vodu i hranjiva, zbog čega mogu značajno usporiti razvoj mladih biljaka.

Prirodno i plansko zatravljivanje

Jedan od mogućih sistema je i prirodno zatravljivanje, odnosno formiranje ledine ili tratine. Međutim, riječ je o manje poželjnom rješenju. "To je najlošija opcija jer korovna flora troši najviše vode i hraniva", upozorava ovaj stručnjak.

Dodaje kako u takvim uvjetima voćke često zaostaju u rastu, slabije zametnu plodove ili pak ostaju sitniji. Ističe i kako je u takvim sistemima nužna redovna i pojačana gnojidba.

U savremenim, intenzivnim voćnjacima najčešće se primjenjuje plansko zatravljivanje međurednog prostora djetelinsko-travnim smjesama. Prema riječima našeg sagovornika, takav sistem ima niz prednosti. "Trava se redovno kosi i ostavlja na površini, gdje se razgrađuje i obogaćuje tlo organskom tvari".

Također, ove smjese poboljšavaju strukturu tla, smanjuju njegovo zbijanje i omogućuju lakši ulazak mehanizacije nakon oborina jer imaju velik kapacitet za upijanje vode.

Malčiranje i herbicidni pojas

Važan segment održavanja tla je i malčiranje, odnosno nastiranje tla, bilo organskim ili neorganskim materijalima. Ova mjera doprinosi očuvanju vlage, smanjenju rasta korova i poboljšanju plodnosti tla.

Na oglednom poligonu FAZOS-a radnike smo zatekli upravo za vrijeme malčiranja. Oni to rade kada trava dosegne visinu od 15-ak cm. Bošnjak ističe kako ova metoda spriječava pčele i druge oprašivače da se spuštaju na cvjetove unutar nasada nego ih usmjerava direktno na cvijet voćki.

"Uloga je spriječiti dominaciju cvjetova koji se nalaze u međurednom prostoru", istaknuo je Bošnjak. Otkrio nam je da pčele baš ne vole miris kruškina cvijeta pa radije lete na one ostale koje se nalaze u voćnjaku poput mrtve koprive, maslačka i tratinčica. Također, problemi s oprašivanjem mogu nastati i ako je nasad u blizini polja uljane repice.

Uz malčiranje se u praksi često formira i herbicidni pojas unutar reda voćaka. "On se održava primjenom sistemičnih herbicida kako bi se uklonila konkurencija uz samu voćku", pojašnjava dodavši kako upravo takav način održavanja međurednog prostora koristi FAZOS na svom poligonu.

Nakon kišnih dana obavezna zaštita jabuka

Ističe kako je cilj takvog pristupa osigurati optimalne uvjete za usvajanje vode i hranjiva. Dodaje i kako se, umjesto hemijskih mjera, mogu koristiti mehanička rješenja – mašine s bočnim ticalima koji obrađuju tlo uz stabla bez njihovog oštećenja.

Uzgoj potkultura u voćnjaku

Jedan od sistema održavanja tla je i uzgoj potkultura, odnosno konsocijacija različitih biljnih vrsta unutar voćnjaka. Ipak, ovaj pristup ima niz ograničenja.

"One mogu otežati prolaz mehanizacije i izvođenje agrotehničkih zahvata poput zaštite" , upozorava dodavši da takve biljke često troše značajne količine vode i hranjiva, čime dodatno konkuriraju voćkama.

Izbor sistema održavanja tla ovisi o tipu proizvodnje, starosti nasada i ciljevima proizvođača. Kako ističe Bošnjak, ključ je u pravilnoj kombinaciji mjera koje će osigurati optimalne uvjete za rast i rodnost voćaka.