Zašto je jesenja sadnja bolja od proljetne? Koje vrste su idealne da ih sada posadimo?
Pred nama je jesenja sadnja voćaka. U ovom periodu rasadnici, poljoprivredne apoteke i centri će imati na raspolaganju veliki izbor vrsta i sorti.
Sadnja tokom jeseni ima niz prednosti u odnosu na proljetnu. Sada lakše možete vizualno pregledati sadnice i utvrditi u kakvom su stanju stablo, grane, korijen, kakav je obim rasta. Lakše se uočavaju simptomi oboljenja i napada štetočina, kao i mehanička oštećenja. Mnogo je manji pritisak infekcija i štetočina, odnosno manja je njihova pojava jer ulaze u fazu mirovanja.
Većinu vremena neće trebati zalijevati posađene sadnice, jer će sa jesenskim mjesecima biti više padavina. Prilikom sadnje se obavi obilno zalijevanje i to je uglavnom dovoljno. Kiše će učiniti ostalo. Korijen ima vremena da se oporavi od šoka presađivanja i raste u novoj sredini tokom jeseni, zime i ranog proljeća. Njegov rast i razvoj korijena se nastavlja sve dok temperatura zemljišta ne padne ispod 5ºC.
Sa dolaskom proljeća mlada sadnica je spremna da brzo krene u vegetativni rast.
Ako ih posadimo u proljeće, one moraju u veoma kratkom periodu da se oporave od šoka presađivanja, adaptiraju na nove uslove, ukorijene, pokrenu rast korijena i vegetativnog prirasta. Zbog toga je bolji prijem posađenih u ovom godišnjem dobu.
Vrste pogodne za sadnju u ovom terminu su: jabuka, kruška, breskva, nektarina, kajsija, šljiva, trešnja, višnja, orah, lijeska. Ne treba zaboraviti ni bobičaste grmove: ribizle, ogrozd, malinu, kupinu.
Optimalno vrijeme sadnje zavisi od vremenskih prilika i vrste.
Pravi moment je kada opadne lišće. Sadnice koje imaju goli korijen je potrebno osvježiti i hidrirati prije nego ih posadimo na stalno mjesto.
Najbolje je da korijen bude potopljen u smjesu organskog đubriva (najbolje kravljeg stajnjaka), zemlje i vode u odnosu 1:1:1. To će pomoći njegovoj aktivaciji i bržem ukorjenjivanju.
Tagovi
Autorica
