Moniliji pogoduje kiša i relativna vlažnost zraka preko 85% u vrijeme cvjetanja.
Uzročnik sušenja cvjetova i rodnih grančica Monilia laxa, najčešće ugrožava koštičavo voće: breskvu, kajsiju, šljivu, višnju i trešnju. To je vrlo štetno oboljenje, koje uzrokuje masovno propadanje cvjetova i grančica, zbog čega prinos biva značajno umanjen. Pogoduje joj kiša i relativna vlažnost zraka preko 85% u vrijeme cvjetanja, jer dolazi do infekcije patogena kroz cvijet, odnosno gljiva kroz tučak prodire u plodnik gdje se razvija micelija.
Sa cvijeta, gljiva se širi na grančice. Brzo se razvija, pa se cvijet osuši i priljepi uz grane, te izgleda kao da je oštećen od mraza. Patogen proizvodi toksine, koji se prenose provodni sistemom, i oni uzrokuju sušenje grančica.
"Gljiva prezimi kao micelija u rak-ranama u kori zaraženih grančica, i u mumificiranim plodovima koji se nalaze u krošnji ili na površini zemljišta. Vlažno i prohladno vrijeme pogoduje razvoju gljive. U slučaju višegodišnjeg ponavljanja vlažnog vremena u fenofazi cvjetanja, stradaju grane i stabla se polako suše, a to je najizraženije kod kajsije, šljive te višnje i breskve", kaže dipl.ing Senka Mišković.
Prvi simptomi monilije manifestiraju se poslije cvjetanja, u vidu nagle promjene boje cvjetova. Postaju tamno sive boje, suše se i propadaju. Simptomi su slični oštećenjima od mraza, ali se kod infekcija ovom gljivom ne suše svi cvjetovi, nego oni na pojedinim grančicama.
Suzbijanje uzročnika sušenja cvjetova i rodnih grančica koštičavog voća počinje u fazi mirovanja vegetacije, odnosno prilikom rezidbe. Tada bi trebalo odstraniti suhe grane i ukloniti mumificirane plodove sa grana i iz voćnjaka. Kemijsko tretiranje se obavlja u osjetljivim fazama razvoja biljaka domaćina, a broj tretiranja zavisi od vremenskih uslova.
"Ukoliko je proljeće prohladno i vlažno, prvi tretman treba napraviti na početku cvjetanja sa 10% otvorenih cvjetova, drugi u fazi punog cvjetanja, a po potrebi i u fazi precvjetavanja. Pošto gljiva brzo razvija rezistentnost, potebno je tokom vegetacije vršiti rotaciju aktivnih tvari prilikom zaštite voća od ovog patogena. Koriste se preparati na bazi ciprodinila, prohloraza, boskalida + piraklostrobina, tebukonazola, tiofanat-metila, iprodiona, iprodiona + tiofanat-metila", savjetuje Miškovićeva.
Tagovi
Autorica