Kasni mrazevi mijenjaju pravila: Koje sorte šljive preporučuju stručnjaci?

Voćarska proizvodnja u majevičkoj regiji ima ogroman značaj i potencijal, ali i istorijat naročito proizvodnja šljive. Kao i druge grane poljoprvrede i voćarstvo se suočava sa ogromnim problemima i izazovima od klimatskih promjena do problema sa prodajom.

Čulo se ovo na VIII savjetovanju voćara, koje je 24. marta organizirao Voćni klub, okupivši proizvođače, stručnjake i predstavnike institucija kako bi razgovarali o aktuelnim temama u voćarskoj proizvodnji sa ciljem njenog unapređenja, te jačanja konkurentnosti domaćeg voća na evropskom tržištu.

Stručnjaci su tokom savjetovanja nešto opširnije govorili o novim tehnologijama uzgoja šljive i savremenim, otpornijim sortama, upotrebi meteoroloških stanica, zaštiti, te na kraju veliki akcenat stavili na značaj pčela u voćarstvu i njihovo čuvanju tokom proljetne zaštite voća.

Kombinovati rano i kasnocvjetne sorte

Prof. dr Zoran Keserović sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu istakao je da voćarstvo ima važnu ulogu u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji, te naglasio potrebu za većim investicijama u intenzivnu proizvodnju i savremene zasade. Podsjetio je da je ovaj sektor kroz istoriju imao značajnu ulogu kako u Srbiji, tako i Bosni i Hercegovini, te da je samo početkom XX vijeka iz ove dvije zemlje izvezeno oko 108.000 t suvih šljiva, dok je krajem XIX vijeka prosjek izvoza iznosio oko 26.000 t.

Poređenja radi te brojke su danas drastično niže, što ukazuje na značajan pad izvoza koji je ujedno pratio i propadanje sela. "Upotreba meteoroloških stanica je od izuzetne važnosti, jer bez njih nije moguće raditi rejonizaciju, niti prognozu zaštite od bolesti i štetočina. Huminske i fulvo kiseline, kao i savremeni preparati, mogu doprinijeti unapređenju proizvodnje", istakao je profesor Keserović.

Njegovo predavanje bilo je posvećeno šljivi s posebnim akcentom na izbor agroekoloških uslova, agromeliorativno đubrenje, kao i izbor kvalitetnog sadnog materijala, podloga i sortimenta. A za majevičku regiju voćarima preporučuje sljedeće sorte: Čačanska rodna, Čačanska ljepotica, Stanley i njemačka sorta Top taste.

Šljiva Nada u domaćim voćnjacima: Kasnije cvjeta, bolje podnosi proljećne mrazeve

Čačanska rodna se ističe kao jedna od najboljih za preradu i u velikoj mjeri je zamijenila požegaču, a Stanley je dosta adaptibilna sorta i daje dobre rezultate zbog pogodnih klimatskih uslova. Dodao je da proizvođači u ovom regionu najčešće podižu zasade na džanarici, ali da je potrebno postepeno uvoditi savremenije vegetativne podloge koje omogućavaju gušće zasade i veću rodnost. Takođe je upozorio na štete koje su u posljednje dvije godine izazvali kasni proljećni mrazevi, te preporučio kombinovanje rano i kasnocvjetnih sorti radi smanjenja rizika.

Podsticaji za proizvodnju voća od 600 do 800 KM/ha

Šef Odsjeka za ruralni razvoj u Odjeljenju za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Brčko distrikta, Branko Brkić je otvarajući ovu manifestaciju podsjetio da Brčko ima dugu voćarsku tradiciju i istakao da lokalne vlasti kroz pravilnike obezbjeđuju značajne podsticaje za proizvođače.

Podsticaji za proizvodnju voća kreću se od 600 do 800 maraka po hektaru, dok su za podizanje novih zasada predviđene znatno veće subvencije: za koštičavo voće 1.200 maraka po hektaru, jabučasto 2.500 maraka, jezgrasto 1.500 maraka, te bobičasto i jagodasto voće do 4.000 maraka po hektaru.

Brkić je naveo da Odjeljenje obezbjeđuje i protivgradnu zaštitu bez obaveza za proizvođače, kao i subvencionisanje osiguranja voćarske proizvodnje u iznosu od 70 odsto premije. Takođe je najavljeno uvođenje dodatnih mjera podrške, uključujući i certifikovanje organske proizvodnje.

U okviru savjetovanja, predsjednik Voćnog kluba, Savo Lukić dodijelio je priznanja najuspješnijim proizvođačima iz Ugljevika, Lopara, Čelića, Gradačca, Srebrenika i Brčko distrikta, kao i najboljim mladim voćarima, učenicima Poljoprivredne i medicinske škole.