Šljiva Nada u domaćim voćnjacima: Kasnije cvjeta, bolje podnosi proljećne mrazeve

Šljiva Nada nije bujna, kao što je slučaj sa ostalim sortama šljiva, i zato je pogodna za gajenje na manjim razmacima unutar i između redova. Većina voćara koji su je posadili još uvijek je gaje na većim razmacima. Dobrih je osobina, naročito pogodna za preradu.

Otporna na mrazeve

Interesantno je da rano prorodi, samooplodna je i već u drugoj godini može dati prvi rod. Voli osvijetljenu krošnju, a najviše roda je na kratkim rodnim grančicama, tako da je ne treba jako rezati.

Nastala je ukrštanjem sorti Stenlej i Skolduš zbog čega su joj plodovi tamni, elipsasti, sa pepeljastom prevlakom, prosječne veličine oko 40 grama. Stenlej joj je dao blagu osjetljivost na plamenjaču i trulež, tj.moniliju, ali je otporna na virus šarke.

Isto tako, malo kasnije cvjeta, bolje podnosi, kao i Stenlej, rane proljećne mrazeve, a zrenje nastupa polovinom avgusta. Ovo bi moglo da bude od velike važnosti za proizvođače šljiva jer proljećni mrazevi posljednjih godina, stvaraju velike probleme.

Što se tiče otpornosti na mrazeve, najbolje se pokazao Stenlej, dok su rodna, ljepotica i rana, poprilično osjetljive. Požegača kasnije cvjeta, ali je najviše zastupljena u brdsko-planinskim područjima, gdje strada od kasnih mrazeva u drugoj polovini aprila ili prvoj polovini maja.

Dobra za preradu

Odlična je i za konzumnu upotrebu, za rakiju i sušenje. Za jedan kilogram sušene šljive potrebno je nešto manje od četiri kilograma svježe, a sa Instituta u Čačku navode da, prilikom sušenja, ne pušta sok. Sadrži oko 17% suve materije i 12% šećera.

Krenula vegetacija, pupoljci se bude: Situacija nije loša?

Mnogi kažu da rakija koja se pravi od sorte Stenlej nije, po kvalitetu, jednaka rakiji od požegače i čačanskim sortama, ali, Nada, po svemu sudeći, daje dobru rakiju, jer je rumunska sorta Skolduš, poznata po tome što je odlična za pravljenje rakije, a daje i otpornost na bolesti.