Kako zaštititi voćnjak od zečeva i srna?

Divlji zec (Lepus europaeus L.) je prisutan u svim rejonima gde se gaji voće i predstavlja sa aspekta štetnosti ekonomski vrlo značajnu štetočinu. U godinama visoke brojnosti ozbiljno ugrožava voćarsku proizvodnju, ističe stručnjak za zaštitu bilja Poljoprivredno stručne službe Kraljevo Vladimir Kostić.

Divljač nanosi velike štete mladim sadnicama svih voćnih vrsta, a naročito jabukama. U zimskom periodu, kada je veliki snijeg, a posebno pri mrazu, kada se stvori čvrsta kora, zec lako dohvati niže pa i više grane i u znatnoj mjeri ih oštećuje. Ukoliko su oštećena mjesta glatka - to je učinio zec, ukoliko su hrapava - to je učinila srna.

Da bi se izbjegla šteta od zečeva, neophodno je zaštititi voćnjak od ulaska divljači. Najsigurniji, ali i najskuplji način zaštite je ograđivanje voćnjaka žičanom mrežom. Moguće je pojedina stabla zaštititi omotavanjem žičane mreže, plastičnih perforiranih traka, slame, kukuruzovine, vrbovog pruća i slično. Međutim, omotavanje stabla slamom, kukuruzovinom i sličnim materijalom privlači voluharice. Kako zečevi naprave štetu i pri kraju zime, granje i grančice se, odrezane prilikom zimskog orezivanja, ostave na pogodnim i pristupačnim mjestima u voćnjaku da bi se zečevi njima hranili, savetuje Kostić.

Repelenti i kreč

Za zaštitu stabla jabuke od zečeva, koriste se i sredstva koja svojim neugodnim mirisom - repelentno - odbijaju nepoželjnu divljač. Ta sredstva su: krv životinja, razne smješe sa uljem i druga koja svojim neugodnim mirisom odbijaju divljač, a koja se koriste u jesen. Tretiranje se ponovi tokom zime.

Krečenje mladih, a i starijih zasada takođe daje zadovoljavajuće rezultate u zaštiti od divljih zečeva. Krečenje se obavlja rano u jesen i mora se ponoviti u toku zime kada su uslovi za ovu operaciju poviljni (temperature više od 5ºC).

Krečenje stabala voćki obavezno u zaštiti pred zimu

Kako smo ranije pisali, kada su mladi voćnjaci u pitanju, preporučuje se da proizvođači ofarbaju stabla u jesen i to dugotrajnijom farbom. Takva farba neće se isprati u toku zime, kao što se inače dešava te na proleće ostanu samo tragovi.

"Najbolja je lateks boja koja se koristi za unutrašnje zidove, u suštini za molerisanje, ali da to bude boja koja u sebi ne sadrži dodatke koji mogu da naštete voćkama. Savetujem da se ne razređuje, već da se debla direktno premazuju. Tako se stvara dugotrajna zaštita koja može potrajati i više vegetacija. Takođe, pokazalo se da tamo gde je ova farba upotrebljena, nema oštećenja od glodara, zečeva", naveo je ranije profesor sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Nenad Magazin za Agroklub.

Međutim, najsigurniju zaštitu od zečeva pruža zavijanje sadnica vodootpornim papirom ili drugim pogodnim materijalima, zaključuje kraljevački stručnjak.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor