Kako unaprijediti proizvodnju malina?

U posljednje vrijeme mnoge humanitarne organizacije, udruženja proizvođača, pa i dio naučne i stručne javnosti, iz samo sebi znanih razloga, potpuno neutemeljeno su stvarali sliku o neslućenim mogućnostima i strateškom značaju proizvodnje malina, smilja, heljde, lješnika i drugih biljnih vrsta za bh. poljoprivredu.

Priče bez stvarne analize, realnih mogućnosti i potreba dovele su do ubrzanog povećanja broja proizvođača i površina pod zasadima malina, uvođenja novih, tržišno nekonkurentnih sorti, nekontroliranog uvoza i korištenja sadnica neodgovarajućeg kvaliteta.

Zatim se dogodila 2017. godina s puno ozbiljnih problema. Otkupna cijena je umanjena za 40 do 50 posto u odnosu na 2016. Rigorozno su podignuti uvjeti kvaliteta, uvedeno je odgođeno i višefazno plaćanje i drugo. Ovakvo stanje proizvelo je masovno nezadovoljstvo proizvođača malina, stvorene su velike zalihe, povećani troškovi, a smanjena dobit. Brojne inicijative na različitim nivoima nisu dale adekvatno rješenje, jer nisu bile bazirane na ozbiljnoj analizi i realnim mogućnostima razvoja.

Potreban veći broj odgovarajućih mjera

Radi sprečavanja pojave ovakvih situacija i pravednije podjele dobiti između proizvođača i vlasnika rashladno-skladišnih kapaciteta, za početak je potrebno donijeti veći broj odgovarajućih mjera, piše avaz.ba.

1. Formirati zajednicu proizvođača i prerađivača voća namijenjenog izvozu na dobrovoljnoj osnovi, s detaljno definiranim pravima i obavezama, u obliku pravilnika.

2. U okviru zajednice formirati fond čija bi se sredstva osigurala putem članarine i dijelom iz budžetskih sredstava.

3. U okviru zajednice formirati elektronsku bazu podataka i popis:

• proizvodnih nasada, po vrstama, sortama i teritorijalnim jedinicama.
• rashladno-skladišnih i prerađivačkih kapaciteta.
• kapaciteta rasadnika - matičnjaka.

4. Izraditi program tehničko-tehnološke i komercijalne optimizacije rashladno-skladišnih i prerađivačkih kapaciteta.

5. U okviru VTKBiH formirati odjel za praćenje, analizu i procjenu ponude i potražnje voća i prerađevina na tržištu EU i Bliskog istoka. Takve podatke koristile bi članice zajednice za vlastite godišnje i dugoročne programe izvoza.

Realizacijom predloženih mjera stvorile bi se realne pretpostavke za stabilan i profitabilniji razvoj ovog sektora.

Autor: Sead Bećirović, Foto: IndyEdge/bigstockphoto.com