Kako suzbiti najvažnije štetočine lješnika?

Najznačajnije štetočine koje se javljaju kao prenosioci truleži plodova lijeske jesu stjenice i lješnikov surlaš, nakon čijih uboda u plodove lješnika dolazi do zaraze sporama gljive Nematospora coryli koje dospijevaju u plod i prouzrokuju trulež jezgra.

Crvljivost plodova

Veoma česta štetočina lješnika. U stvari, to je pipa smeđecrnkaste boje. Uzročnik je Balaninus/Curculio/nucum ili lješnikov surlaš - masovno se javlja u maju. Ženka u plod polaže jaje iz koga se izlegne gusjenica - crv bijele boje. Vrlo često dolazi do opadanja plodova uslijed zaraze. Larva rupičasto izgrize tvrdu ljusku, izlazi i učauri se u zemlji, gdje prezimi. U proljeće izlazi imago, hrani se lišćem do polaganja jaja. Ovo je opasna štetočina i zato bi trebalo početi sa borbom protiv nje čim se primijeti. Značajno je da se prati pojava i razvitak insekata.

Bakterioze napadaju zasade lješnika - kombinacija bakra i kreča pomaže

Tretiranje se obavlja u vrijeme dopunske ishrane imaga, obično u prvoj dekadi maja mjeseca. Za hemijsko tretiranje se može koristiti insekticid sa a.m. lambda-cihalotrin i dr. Insekticide uvijek koristiti u preporučenim dozama. Od ostalih mjera suzbijanja važno je sakupljanje i uništavanje otpalih plodova, obrada zemljišta oko stabala (žbunova), naročito u rano proljeće i dr. Preporuka, kao i za sve ostale štetočine, je preparat na bazi a.m. cipermetrina.

Grinja (Phytoptus avellanae)

Ovo je štetočina (naslovna fotografija) koja napada pupoljke, pa izaziva deformacije. Lijeskinu grinju, koja izaziva nabrekneće pupoljaka, suzbiti prskanjem sumpornim preparatima (0,3 %), kada se na novom ljetorastu formiraju tri do pet novih pupoljaka. Kasnije, oštećenje je vrlo karakteristično sa sitnim listićima kao rozeta. Napada obje vrste cvjetova, pa je tako direktno ugrožena rodnost. Rese imaju mnogo manje polena, a ženski cvjetovi se ne oplođuju.

Prezimljuje u pupoljku i u proljeće se seli na mlade pupoljke, a stariji se sasuše. Suzbijanje je efikasno tretiranjem u momentu napuštanja pupoljaka gdje je grinja prezimjela, a to je u proljeće. Suzbijanje se izvodi tretiranjem rano u proljeće u fazi pojave mladog lišća, primjenom insekticida na bazi a.m. abamektina, u koncentraciji od 0,15 % (15 ml u 10 l vode).

Crveni voćni pauk

Javlja se na naličju lista. Pri većem napadu može dovesti do defolijacije. Suzbija se u toku vegetacije i preko zime, jer prezimljuje u obliku jaja. Za zimsko suzbijanje se koriste uljni preparati, a u toku vegetacije može se koristiti preparat na osnovi a.m.flonikamid.

Lisne uši

Najčešće se javlja Mizocallis corili. Lisne uši mogu biti štetne. One se suzbijaju piretroidima ili nekim drugim insekticidima. Suzbijanjem navedenih štetočina, suzbijaju se i neke druge koje se u plantaži javljaju. Zaštita lješnika se sastoji iz sljedećih tretiranja: jedno zimsko prskanja, zatim prvo proljetno - neposredno prije cvjetanja, drugo proljetno - poslije cvjetanja, treće - oko dvije sedmice poslije drugog i naredna tretiranja prema potrebi. Tretirati odmah kada se uoči pojava vašiju insekticidima kao što su a.m. acetamiprid 0,013 % (1,3 ml/10 l vode), a.m. deltametrin 0,04 % i dr.

Stjenice

Ukoliko se uoči prisustvo imaga (odraslih) i jajnih legala braon mramoraste stenice (Halyomorpha halys) ili stjenice drugih boja na pokriocima, izvesti suzbijanje. Preporuka proizvođačima je da po potvrdi prisustva stjenica upotrebe insekticide: a.m. deltametrin, preparat Polux u konc.0,05 % ili a.m. lambda-cihalotrin, preparat Karate Zeon ili Kozak u koncentraciji 0,02 %.

Napominjem da su štete od ptica velike (kukavica, vrane, patke), kao i od glodara, miševa. Posebno su velike štete koje nanose vjeverice. U jednom gnijezdu vjeverice je pronađeno 129 kg lješnika. U fazi sazrijevanja plodova, trebalo bi obratiti pažnju da se plodovi sačuvaju od ovih štetočina.