Ako se pojave simptomi, makazama se režu inficirani dijelovi minimalno 30 centimetara ispod zaraženog mjesta. Makaze se moraju dezinfikovati svako malo rakijom ili nekim drugim dezinfekcionim sredstvom.
Uzgajivači lješnika se, u 2020. godini, koja je bogata padavinama suočavaju sa problemima koje uzrokuju bolesti, naročito bakterioze. Osnovna mjera borbe protiv ovog patogena jeste primjena preparata na bazi bakra.
Na navedenoj voćnoj vrsti javljaju se dvije vrste infekcije i to bakterijska palež (Xanthomonas arboricola pv. corylina), a druga je bakterijski rak lješnika (Pseudomonas syringae pv. avellanae). Bakterioze napadaju sve dijelove biljaka, što na kraju dovodi do sušenja pojedinih dijelova, a vrlo često i cijelih stabala.
Najpodložnija su mlada stabla na kojima kora prvo dobija sivu, a zatim crnu boju koja se prstenasto javlja na stablu, naročito ispod posljednjeg reza. Na granama se pojavljuju isti simptomi, s tim što mlade grančice brže oboljevaju. Može se javiti i bakterijski iscjedak dok listovi poprimaju žutu, a nakon nekog vremena i tamno smeđu boju. Izgledaju kao da su spaljeni vatrom.
Nakon rezidbe može da dođe do pojave retrovegetacije, odnosno, novog vala rasta listova ali i oni često bivaju zahvaćeni bakterijom i na kraju se, takođe, suše. Pupoljci nekrotiraju i iz njih nema razvoja ploda. Jači napad bolesti sigurno se može očekivati u hladnijim i vlažnim proljećnim mjesecima, a ako i tokom ljeta bude padavina, šteta će biti veća jer vlaga pogoduje širenju bolesti.
Infekcija može da se smanji uklanjanjem grana iz zasada i tretiranjem preparatima na bazi bakra. Još bolje je pomiješati bakar i kreč i obaviti prskanje u martu i pred samo otvaranje pupoljaka. Bolest se uvuče u zasad upravo prilikom otvaranja pupoljaka, naročito ako je tada sunčano i toplije vrijeme.
Primjenite ove prirodne preparate u borbi protiv lisnih vaši
Ako se jave simptomi, makazama se režu inficirani dijelovi minimalno 30 centimetara ispod zaraženog mjesta. Makaze se moraju dezinfikovati svako malo rakijom ili nekim drugim dezinfekcionim sredstvom. Tokom vegetacije trebalo bi da se prati pojava simptoma i da se, bakarnim sredstvima, u manjim dozama, tretiraju zaražena stabla. Može se obaviti i dodatna prihrana azotnim đubrivima kako bi se podstakao dodatni rast voćke. Takođe je potrebno čupati travu, odnosno, korove oko drveća. Na kraju vegetacije obavezno bi trebalo da se ponovi tretman bakrom i krečom ali u barem 30 odsto većoj koncentraciji u odnosu na normalno propisane doze za zimsko prskanje.
Tagovi
Autor