Korove u malinjaku možemo uspješno suzbiti agrotehničkim te hemijskim mjerama, ali uz veliki oprez!
Korovi u zasadima voća koriste vodu i hranjive elemente koji su potrebni za razvoj gajene kulture voća. Utiču i na povećanje transpiracije, što povećava relativnu vlažnost vazduha i povoljno utiče na razvoj pojedinih bolesti u toku vegetacije i idealna su podloga za razvoj pojednih insekata. Stoga je sa ekonomske tačke gledišta suzbijanje korova bitan način smanjenja pojedinih troškova i poboljšanje uslova gajenja u voćnim zasadima. Samim tim od velikog je značaja redovno suzbijanje korova u malinjacima, savjetuje Dragan Bejatović na PSSRS.
Korove u malinjaku uspješno suzbijamo :
Agrotehničke mjere podrazumijevaju međurednu obradu u više navrata tokom vegetacije. U te mjere spadaju košenje međurednog prostora, frezanje rednog prostora i zastiranje međurednog prostora.
Kod hemijskih mjera suzbijanja možemo koristiti selektivne i neselektivne herbicide. To zavisi od vrste korova prisutnih u malinjaku, kao i od količine zakorovljenosti. Posebno kod primjene neselektivnih herbicida treba obratiti posebnu pažnju na negativne efekte korištenja pesticida. To može prouzrokovati pojavu fitotoksičnosti i sušenje maline. Zato ova prskanja treba izvesti po izuzetno mirnom vremenu i veoma pažljivo.
Hemijsko tretiranje se može vršiti i u rano proljeće prije kretanja vegetacije. Ti herbicidi nepovoljno djeluju na klijanje i nicanje korova. Predstavnik ove grupe je preparat na bazi aktivne materije pendimetalin (Stomp aqua) i koristi se u zasadima maline prije kretanja vegetacije. Preporučena količina primjene je 3 l/ha, po cijeloj površini malinjaka. Suzbija uglavnom jednogodišnje i neke višegodišnje korove. Koristi se na obrađenom i poravnatom zemljištu, nakon unosa đubriva i obrade zemljišta.
Od kontaktnih neselektivnih herbicida koriste se preparati na bazi glufosinat amonijuma (Basta 15, Sirius, Dinamit) i dikvat dibromida (Diqua top, Dessicash 20). Korišćenje ovih preparata se popularno naziva i "hemijsko košenje", jer kontaktno djeluju tako što sprže nadzemnu masu korova. Koriste se u količinama 3-4 l/ha tretirane površine. Djeluju neselektivno i na jednogodišnje i višegodišnje korove. Efekat djelovanja je vidljiv već poslije 2 do 3 dana. Primjenjuju se po suvom i tihom vremenu.
Tretiranje kontaktnim herbicidima se preporučuje najviše jednom tokom godine. Obično se počinje sa primjenom herbicida kada su korovi visine 15-20 cm. Veliki broj proizvođača ih istovremeno koristi i za uništavanje prve serije mladih izdanaka. Nedostatak u primjeni ovih herbicida je relativno brza obnova korovskih biljaka, kao i oštećenja malina ako dođe u dodir sa zelenim dijelovima.
Za suzbijanje jednogodišnjih uskolisnih i višegodišnjih uskolisnih korova (npr. pirevina, zubača…) koriste se selektivni herbicidi. Iz ove grupe našli su primjenu preparati na bazi aktivne materije: fluazifop-p-butil (Fusilade forte 1,5- 1,8 l/ha), cikloksidim (Focus ultra 1-3 l/ha), haloksifop (Gallant super 1-1,5 l/ha), i kletodim (Kletox 0,8-2,0 l/ha). Ne oštećuju malinu i primjenjuje se po suvom vremenu.
Totalni neselektivni herbicidi primjenjuju se uglavnom za pripremu parcele prije sadnje maline, da bi očistili parcelu od rizomskih višegodišnjih korova. Translokaciono prodiru u sve biljne organe i izazivaju sušenje biljke. Efekat tretiranja je vidljiv tek nakon 10-14 dana, a potpuno sušenje korova nakon 20-25 dana. Primjena u zasadima maline u vegetaciji se preporučuje samo u izuzetnim situacijama i uz veliki oprez. Tretiranje izvoditi po suvom i tihom vremenu, uz korišćenje štitnika da ne bi zahvatili gajenu biljku. Najpoznatiji preparati iz ove grupe: Glifol, Glifosav, Clinic.
Aktivna materija je glifosat i primenjuje se 4-8 l/ha tretirane površine. U korovskoj flori malinjaka na početku vegetacije dominiraju sljedeće korovske vrste: mišljakinja (Stellaria media), mrtva kopriva (Lamium purpureum) i višegodišnji korovi i zelje (Rumex sp.).
Za uništavanje mjestimičnih oaza korova u međurednom prostoru mogu se koristiti totalni herbicidi ili preparati na bazi 2,4 dihlorofenoksisirćetene kiseline poznatije kao 2,4 D (Monosan herbi 500, Moto extra 850, itd.), ali samo rano u proljeće prije pojave mladih izdanak u međuredom prostoru.
Povećanje površine malinjaka koje obrađuje porodično gazdinstvo nameće potrebu veće primjene herbicida nego ranije. Najčešće greške se prave u doziranju herbicida i količini vode potrebne za njihovu primjenu. Da bi izbjegli negativne efekte i sušenje zasada, poljoprivrednim proizvođačima savjetujemo oprez i konsultaciju sa stručnim licima prije upotrebe herbicida.
Tagovi
Autorica