Kako štititi voćke bez primjene pesticida?

Prema riječima dilomiranog inženjera poljoprivrede Jelene Grbić sa PSSS, u nepesticidne mjere zaštite voća spadaju:

• agrotehničke mjere;
• pomotehničke mjere;
• mehaničke mjere;
• sjetva i sadnja zdravog i otpornog sadnog materijala.

Te mjere u velikoj mjeri doprinose snižavanju gustine populacija većeg broja štetočina ispod tolerantnog nivoa. Nepesticidne mjere se obavljaju u razvučenom periodu, od kraja ljeta do proljeća i omogućavaju upravljanje populacijama štetočina bez pretjerane upotrebe pesticida. To je veoma važno u konceptu proizvodnje zdrave hrane i očuvanja životne sredine.

Obrada zemljišta važna mjera u borbi protiv štetočina

Stjenica kruške (Stephanitis pyri F.) prezimljava kao imago na raznim zaklonjenim mjestima, kao što su pukotine kore, ispod stare naljuštene kore, pod opalim lišćem itd. Zato su agrotehnički zahvati poput struganja stare naljuštene kore i zaoravanje opalog lišća bitne dopunske mjere za suzbijanje te štetočine.

Redovno obrađivanje zemljišta, naročito zimi, služi kao dopunska mjera suzbijanja osa šljive (Hoplocampa minuta Christ, H. flava L.), jabuke (H. testudinea Кlug), kruške (H. brevis Кlug), lista trešnje (Caliroa limacina Retz).

Birati otpornije sorte i redovno uklanjati oboljele grane i lastare

Protiv prstenara maline (Agrilus rubicola Ab), jedino su moguće mehaničke mjere zaštite jer se njegov imago javlja u vrijeme dozrijevanja plodova, kada se ne smiju primijenjivati pesticidi. Potrebno je izabrati tolerantnije sorte i sprovesti redovan proljetni pregled maline pri kojem se uklanjaju i spaljuju svi oštećeni lastari, sa larvama prstenara.

Jabukin cvjetojed (Anthonomus pomorum L) prezimljava kao imago pod ispucalom, kao i ispod naljuštene stare kore debla i grana voćki. Struganjem stare ispucale kore, čišćenjem krošnji od polomljenih i suhih grana i odstranjivanjem suhih stabala iz voćnjaka moguće je utjecati na snižavanje gustine populacije cvjetojeda.

Održavati dobro fiziološko stanje stabla

Pravilno primijenjene agrotehničke i pomotehničke mjere osiguravaju dobro fiziološko stanje stabla. To je glavni preduvjet uspješne zaštite od potkornjaka (Scolytidae). Posebnu pažnju treba obratiti na obrađivanje zemljišta, orezivanje i prorjeđivanje krošnji, uklanjanje suhih starih stabala i krečenje debala i remenih grana. Кrečenje je veoma važno kod koštičavog voća.

Gustina populacija smotavaca (Torticidae) jabuke (Cydia pomonella L), šljive (Grapholitha funebrana Tr), breskve (Cydia molesta Busck), grozda (Polychrosis botrana Schiff) može se znatno sniziti struganjem stare kore, uniništavanjem opalih plodova sa gusjenicama, upotrebom lovnih klopki sa feromonima i slično.

Redovno uništavati zimskih gusjeničjih gnijezda

Skidanje i uništavanje zimskih gusjeničkih gnijezda glogovca (Aporia cratagei L) i žutotrbe (Euproctis chrysorhoea L) potpuno rješava problem zaštite od tih štetočina. Stručnjaci naglašavaju da se ta mjera najčešće izvodi u vrijeme orezivanja.

Poznata i opasna štetočina gubar (Lymantria dispar L), uspješno se može suzbiti struganjem jajnih legla sa kore voćki i šumskog drveća. Tu mjeru treba primjenjivati na širim ugroženim područjima šuma i voćnjaka.

Sidanje stare kore i duboko oranje mjere obrane od dudovca i trešnjine muhe

Dudovac (Hyphantria cunea Dury) prezimljava kao lutka, skriven u pukotinama kore, pa se vrlo efikasno suzbija skidanjem stare kore sa debla. Lutke trešnjine muhe (Rhagoletis cerasi L) se preko jedanaest mheseci godišnje nalaze plitko u zemlji. Redovno obrađivanje zemljišta, naročito duboko zimsko oranje, drastično smanjuje populaciju muhe i rješava problem crvljivosti plodova trešnje i višnje.